Pratite nas

BiH

Prođe ljeto, eto nam kampanje

Objavljeno

na

Ljeto je na izmaku, a s njim završavaju ljetne sheme i lagane teme. Uz ceste u BiH se pojavljuju prvi stranački jumbo plakati kao podsjetnik da će sva domaća priča u sljedećem razdoblju biti u znaku jesenskih izbora.

izbori-2014Neslužbena izborna kampanja je već davno počela. Tri političke zajednice, kako ih lijepo u zadnjem izvještaju naziva Međunarodna krizna skupina, dočekuju ove izbore s različitom političkom ponudom i dinamikom.

Hrvatima je pravo na izbor, u smislu pravog političkog pluralizma, oduzeto, tako da na ovim izborima puno izbora niti nemaju. Izvjesno je da će blok Hrvatskog narodnog sabora okupljen oko HDZ-a dobiti golemu, najmanje dvotrećinsku većinu glasova Hrvata od Orašja preko srednje Bosne do Neuma i da će njegov kandidat Dragan Čović ponovo postati hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, nakon što je u dva mandata bošnjačkim glasovima tu poziciju uzurpirao Željko Komšić.

Šteta koja je učinjena pokušajem političkog eliminiranja ili barem minimiziranja hrvatske zajednice je golema i unutar postojećeg institucionalnog sklopa dugoročno teško popravljiva. Nakon avanture s Komšićem i platformom, Federacija BiH je institucionalno razvaljena, povjerenje između dvije političke zajednice, mukotrpno građeno nakon rata, razoreno, a hrvatska politička scena blokirana i unazađena, pa se od zametaka istinskog pluralizma, dakle situacije u kojoj će se više hrvatskih opcija nadmetati tko će na bolji način, s kvalitetnijim kadrovima i programima, artikulirati interese te zajednice i zemlje u cjelini, bošnjačkim preglasavanjem Hrvate vratilo u jednopartijsku situaciju. Strah od ponovnog preglasavanja dovodi do homogeniziranja oko najjače opcije, a to je HDZ. Platformaši i njihovi hrvatski privjesci su HDZ-u osigurali pobjedu na ovim izborima, pa mu neka posebna kampanja nije ni potrebna. Bošnjaci u trenutnoj političkoj konstelaciji u kojoj se raspala tzv. građanska politička scena, nemaju sto tisuća glasova na lageru koje bi mogli preusmjeriti prema poslušnim i podobnim Hrvatima, pa im se takvi džaba nude i umiljavaju. Miljenici političkog Sarajeva i međunarodne zajednice ovaj put su osuđeni na propast. Većini Hrvata u BiH stoga će nakon izbora vjerojatno ostati osjećaj Pirove političke pobjede. Uspjet će izabrati svoje predstavnike u vlasti, ali tako što nisu imali izbora, već su se odazivali kao na popis stanovništva, zaokružujući ono što im je servirao HDZ.

Šteta koja je učinjena pokušajem političkog eliminiranja ili barem minimiziranja hrvatske zajednice je golema i unutar postojećeg institucionalnog sklopa dugoročno teško popravljiva

SDA i SDP su opet, zanimljivo, našli neke Hrvate za visoke pozicije na listama za federalni parlament, računajući da je za svaki slučaj dobro imati “hrvatske” džokere s kojima mogu kontrolirati trećinu hrvatskih zastupnika u Domu naroda. Problem koji je međunarodna zajednica svjesno otvorila nametanjem Berijevih amandmana koriste i dalje, iako je slučaj platformaške vlasti pokazao da ni to nije nužno. Ako je nakon prošlih izbora visoki predstavnik Valentin Inzko odlučio da je pet trećina od sedamnaest, ovaj put, ako zatreba, može reći da je to i dva ili čak i jedan zastupnik. Ili nijedan, jer matematički gledano, nema razlike – u svijetu gdje je pet trećina od sedamnaest to može biti i nula. S obzirom na međunarodne okolnosti, malo je vjerojatno da će bošnjačke stranke opet ići u sličnu avanturu, pa će pobjednici unutar bošnjačke političke zajednice vjerojatno formirati vlast s HDZ-om. Time je riješen problem HDZ-a, ali ne i Hrvata u cjelini, jer bez promjene Izbornog zakona, isti mač mogućeg preglasavanja im opet visi nad glavom, pa je lako zamisliti kako će opet i za četiri godine biti uvjereni da silom prilika moraju zaokružiti – zna se.

Za razliku od jednopartijske situacije kod Hrvata, institucionalno zaštićeni Srbi imaju izbor između dva politička bloka, SNSD-ovog i SDS-ovog. Koliko god se unutar RS politički predizborno dramatiziralo, radi se o borbi za vlast dvije autentične srpske opcije, koja, kakav god bio njen ishod, neće bitno utjecati na unutarnje odnose u BiH. Potencijalno zanimljiva situacija mogla bi se dogoditi ako bi bošnjačka koalicija “Domovina” postala jezičak na vagi koji će odlučivati o tome tko će u RS formirati vlast. Tada će se pokazati koliko je “srpska stvar” iznad blokovskih podjela. Možda griješim, ali sumnjam da bi ijedna strana, tj. blok pristao na to. U toj situaciji vjerojatnija je velika srpska koalicija ili prelazak manjih partnera iz jednog bloka u drugi kako bi se izbjegla bošnjačka politička ucjena. Neovisno o tome tko će postati srpski član Predsjedništva, teško je očekivati da će se i za milimetar promijeniti politika zaštite interesa RS. Srbi na razini BiH biraju tko će zacrtanu nacionalnu politiku, iz njihove perspektive voditi bolje, dok na unutarnjem planu u RS imaju pravi politički pluralizam.

Najzanimljivija je predizborna situacija na bošnjačko/bosanskoj političkoj sceni, što pokazuje i široka paleta kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka.

Jasno se ocrtavaju dva bloka slične strukture. Jednu zeleno-crvenu bošnjačku koaliciju čine SDA i SDP, drugu SBB i DF, dakle otpadnici iz stranaka prvog bloka. Fahrudin Radončić poslovno i politički je potekao iz miljea bliskog stožernoj bošnjačkoj stranci, a Željko Komšić friški je SDP-ov disident. Zanimljivo je kako svi govore o nezadovoljstvu trenutnim stanjem, kao da su svi bili u oporbi, a u stvari su svi trenutno glavni akteri s bošnjačko/bosanske političke scene, na različitim razinama, bili, ili su još, na vlasti.

Na glasove Bošnjaka računaju SDA, najozbiljnije strukturirana stranka, vanjskopolitički oslonjena na Tursku, te Fahrudin Radončić, bliži Amerikancima, bez tako jake stranačke infrastrukture, ali s jačom medijskom mašinerijom. Radončić pokazuje izvjesni politički racionalizam i sklonost kompromisu i dogovoru, prije svega s Hrvatima u Federaciji BiH. Za glasove političkih “Bosanaca” bore se SDP i Komšićeva Demokratska fronta. Fenomen “Komšić” najbolji je pokazatelj tragičnih duhovnih, moralnih i političkih posljedica koje je titoizam ostavio na dio bošnjačke zajednice. Spoj primitivizma, političke demagogije i tupe neodgovornosti oličen u Komšiću i SDP-u koji ga je kandidirao, naveo je tristo tisuća ljudi na amoralan čin da narodu kojem ne pripadaju biraju predstavnika i time izravno podrivaju krhke temelje višenacionalne zemlje. Upravo je tzv. građanska, a ne bošnjačka nacionalistička mitologija ekstremizirala dio Bošnjaka do te mjere da su im svi Hrvati koji nisu pristali na ulogu potčinjenih zimija na liniji “daidža” i HNV-a postali “fašisti”. U svijesti takvih su svi Hrvati ustaše osim haespeovaca i svi su lopovi osim Lijanovića. Napraviti od nekoga tko ti je bio prirodan partner i jedini stabilan politički i geostrateški priključak na EU i zapadni svijet, dugoročnog protivnika – e za to je stvarno trebalo političkog talenta.

U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva glavna bitka vodit će se između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića. Snaga Bakira Izetbegovića, osim u prezimenu, leži u stranci, koja je u usponu i ima jaku infrastrukturu. Osim toga, ima iza sebe korektno odrađen mandat, čvrst odnos s bazom i dobre veze s Turskom. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Izetbegović dobiti izbornu potporu od Erdoana. Probleme mu može stvarati činjenica da unutar stranke postoje i frakcije koje mu nisu sklone i pitanje je hoće li ga opstruirati. Zatim, u utrci su i dva kandidata koji mu mogu odlomiti dio biračkog tijela pa time djelovati kao dva Radončićeva “zeca”, koji mogu biti presudni ako utrka bude tijesna i ovisila o nekoliko tisuća glasova. Jedan je Mustafa Cerić, koji će sakupiti dio “džamijaških” glasova, a drugi je Mirsad Kebo, koji je mamac za razočarane ezdeaovce, koji još vjeruju u kartu “poštenja” na koju Kebo snažno igra. Pitanje je i koliko Radončić može kapitalizirati medije koje posjeduje te očitu američku potporu.

Koalicija SDA i SDP-a iščitava se i iz odluke o SDP-ovu kandidatu za bošnjačkog člana Predsjedništva. Lagumdžija je izabrao osobu koja ni najmanje ne kolidira s Bakirom Izetbegovićem. Kandidat SDP-a Bakir Hadžiomerović cilja na sasvim drugačije biračko tijelo i nemoguće je i teoretski zamisliti njegova birača koji bi, da se nije kandidirao Hadžiomerović, glasovao za Izetbegovića. Inače ta kandidatura na karikaturalan način razotkriva njegovu raniju novinarsku i uredničku “neovisnost”. Ili je Hadžiomerović sve vrijeme bio SDP-ov medijski specijalac ili, ako nije tako, ostaje zaključak da je SDP toliko neozbiljna stranka da preko noći kandidira čovjeka koji sa strankom do jučer nije imao nikakve veze. Ne zna se koja je od te dvije varijante za kandidata poraznija.

Još je bizarniji drugi kandidat s crvene bošnjačke scene. Komšićev DF je za bošnjačkog člana Predsjedništva kandidirao Emira Suljagića. Kao što mu se novi dragi vođa Komšić lažno predstavljao i uzurpirao mjesto koje mu ne pripada, tako čini i Suljagić, koji se do jučer nacionalno izjašnjavao kao Bosanac i imao prijavljeno prebivalište u Srebrenici u RS, da bi sad odjednom postao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva, koji se bira iz Federacije. Minimum političke pristojnosti nalagao bi da se trajnije odluči je li Bošnjak ili Bosanac i gdje prebiva. Takvo sprdanje s institucijama i izigravanje zakona nisu baš najbolje preporuke za visoku državnu funkciju za koju se kandidira. Vrhunac cijele te tragikomične priče je ulizička knjižica o velikom liku i djelu Zlatka Lagumdžije, na tragu onih “Bilo je časno živjeti s Titom”, koju je Suljagić napisao prije četiri godine i koja se još može skinuti na stranicama SDP-a. A danas po njemu sipa drvlje i kamenje. U utrci je, kao i uvijek, i general Sefer Halilović, koji sve više podsjeća na Eddiea Edwardsa, britanskog skijaškog skakača koji je postao legenda jer se uporno natjecao, iako je uvijek završavao zadnji.

Ukratko, Izetbegović je favorit, kao ozbiljna, profilirana bošnjačka opcija, a Radončić nepoznanica kojoj neke olakotne okolnosti mogu otvoriti šansu. Hadžiomerović i Suljagić kao kandidati sekularnog bošnjačkog nacionalizma su braća po političkoj pameti potekla iz istog, Lagumdžijinog inkubatora, iz kojeg se ispilio i Željko Komšić, koji je od svih dosadašnjih članova Predsjedništva dosad imao najširi bošnjački legitimitet, pa ni tu ne treba isključiti mogućnost iznenađenja.

U svakom slučaju, na predstojećim izborima čini se kako u hrvatskoj političkoj zajednici izbora ni nepredvidljivosti nema, u srpskoj će biti zanimljivo, a u bošnjačkoj i zanimljivo i “veselo”.

Nino Raspudić (nezavisne novine)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

POTPIŠITE peticiju protiv progona Hrvata u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

PETICIJA HRVATA U BIH PROTIV PROGONA I DISKRIMINACIJE

kojom zahtijevamo:

Pravedno suđenje za kaznena djela ratnoga zločina svim optuženima po istom zakonu (i istim pravnim kvalifikacijama), tj. zakonu koji je vrijedio u trenutku počinjenja djela

  1.     .

Reviziju sudskih presuda hrvatskim braniteljima s političkim kvalifikacijama (u skladu s točkom 1)

  1.     .

Procesuiranje svih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH.

Donošenje izbornoga zakona koji će jamčiti izbor legitimnih predstavnika naroda (i formiranje vlasti iz naroda za narod).

Napomena: Na području Bosne i Hercegovine je organizirano potpisivanje peticije na papiru, stoga molimo sve koji su u mogućnosti da peticiju potpišu kod naših povjerenika na terenu, a svi ostali, diljem svijeta, koji niste u mogućnosti svoj potpis staviti na papir učinite to potpisom na ovoj on-line peticiji. Hvala na potpori.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Anto Jeleč: Suradnja OSBiH sa oružanim snagama susjednih zemalja uspješna

Objavljeno

na

Objavio

Načelnik Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH (ZS OSBiH) general pukovnik Anto Jeleč izjavio je za Fenu da uspješna regionalna vojna suradnja i dobrosusjedski odnosi između balkanskih zemalja predstavljaju važan čimbenik izgradnje razumijevanja, povjerenja, stabilnosti i sigurnosti, kako u regiji, tako i na cijelom području jugoistočne Europe.

”Može se reći da je regionalna suradnja Oružanih snaga BiH sa oružanim snagama susjednih zemalja dosta uspješna, ali se i dalje neprekidno unapređuje i razvija. Mi, posebice vojnici gajimo prijateljske i dobrosusjedske odnose”, rekao je Jeleč u intervjuu za Fenu.

Naveo je da se suradnja OSBiH sa susjednim zemljama realizira u oblasti školovanja i obuke, međusobne potpore zajedničkog partcipiranja u mirovnim misijama, zajedničkoj edukaciji, vježbama različitih razina, kao i na zajedničkom sagledavanju i procjenjivanju asimetričnih i drugih sigurnosnih prijetnji i rizika u regionu.

General Jeleč je, govoreći o rezultatima OSBiH u godini koja je na izmaku, rekao da su OSBiH tijekom 2017. godine, u odnosu na prethodne godine, ostvarile zapažene rezultate.

”Da bi osigurali funkcioniranje OS, kroz racionalno planiranje izražavali smo prioritete i uspješno realizirali pred nas postavljene zadaće. Sigurnosni izazovi na unutarnjem i međunarodnom planu zahtijevali su efikasne odgovore OSBiH. Skup takvih odgovora u realiziranju Zakonom definiranih zadaća OSBiH predstavlja istinska dostignuća.

Napomeniti ću samo one najvažnije oblasti i to: na planu pružanja pomoći civilnim strukturama vlasti i stanovništvu a posebito za vrijeme prirodnih i drugih nesreća i katastrofa, ispunjavanju međunarodnih obveza, sudjelovanjem u međunarodnim operacijama potpore miru, jačanju regionalnih obrambenih inicijativa, realiziranju operacija humanitarnog deminiranja, rješavanju viškova naoružanja, streljiva i misko-eksplozivnih sredstava, kontinuiranom procesu obučavanja i osposobljavanja pojedinaca, zapovjedništava i postrojbi na svim razinama zapovjedanja i nadzora kao i uspješnom usvajanju i implemetaciji NATO normi i standarda, važnog procesa na našem putu ka ispunjenju strateškog cilja države BiH i njenih OS a to je kao što znate punopravno članstvo u NATO Alijansi”, naveo je Jeleč.

Ono što je za OS bilo značajno za ovu godinu, istaknuo je, jeste usvajane dokumenta “Pregled obrane“. ”Usvajanjem ovog dokumenta učinjen je značajan pomak u pogledu NATO integracijskog procesa BiH, imajući u vidu da se navedenim dokumentima definiraju daljnje aktivnosti u sektoru obrane usmjerene na izgradnju modernih, kvalitetno opremljenih, obučenih i priuštivih oružanih snaga, koje će biti interoperabilne sa NATO snagama.

Sve to nam daje potpuno pravo da na postignuto budemo ponosni, ali nas i obvezuje da u narednom razdoblju budemo još bolji, organiziraniji i efikasniji’, poručio je general Jeleč. Na pitanje u kojim mirovnim misijama sudjeluju OSBiH, na kojim zadaćama su angažirani i što o njihovom angažmanu kažu njihovi pertneri, Jeleč je rekao da su sukladno važećim zakonskim procedurama, OSBiH i u ovoj godini nastavile i proširile sudjelovanje u mirovnim misijama UN-a, NATO-a i EU. ”Trenutno se u navedenim misijima od Republike Kongo i Mali, Srednjoafričke Republike i Islamske Republike Afganistan, nalazi 67 pripadnika OSBiH.

Angažiranjem u navedenim misijama, OSBiH ispunjavaju preuzete međunarodne obveze i na taj način daju izravnu potporu njihovom izvođenju. Kao najbolji predstavnici i veleposlanici svoje zemlje oni su sukladno Povelji UN-a, Ustavu i Zakonu o obrani BiH svoju misiju izvršavali a i sada izvršavaju časno, profesionalno i odgovorno”, istaknuo je načelnik ZS OSBiH.

Dodao je da zajedno s koalicijskim partnerima OSBiH daju osobni doprinos naporima u jačanju mira, stabilnosti i sigurnosti u svijetu, izgradnji demokratskih institucija vlasti, kapaciteta obrambenog i sigurnosnog sektora, poštivanju ljudskih prava i sloboda kao i da u okvirima i granicama svojih profesionalnih i ljudskih mogućnosti pružaju pomoć unesrećenima, povrijeđenima i oboljelima u ovim kriznim žarištima. ”To potvrđuju i dobijene visoke ocjene i brojne pohvale o angažmanu OSBiH od strane NATO-a i koalicionih partnera na terenu.

Ove složene zadaće svih ovih godina uspješno su izvršavali u internacionalnom okruženju bez ijednog izvanrednog događaja a svi pripadnici su se živi i zdravi vratili svojim postrojbama i obiteljima u domovini. To daje za pravo da svi u BiH i njenim oružanim snagama budu veoma ponosni na postignute rezultate u mirovnim misijama”, rekao je Jeleč.

Istaknuo je da će OSBiH prateći međunarodne standarde i u 2018. godini nastaviti put reforme u ostvarivanju cilja stvaranja modernih, priuštivih i vrhunski osposobljenih OS. ”Siguran sam, u tome ćemo uspjeti, a povod za taj optimizam nalazim u ohrabrujućim i ostvarenim rezultatima iz prethodnog razdoblja”, dodao je general Jeleč.

Načelnik ZS OSBiH je svim pripadnicima OSBiH zahvalio na pojedinačnom doprinosu i naporu koji su uložili u izvršenju svih zadaća i aktivnosti zapovjedništava i postrojbi OS u protekloj godini.

U narednom razdoblju očekujem da u svojim postrojbama istim entuzijazmom nastave vrhunski profesionalno i predano izvršavati svoje obveze i realizirati sve propisane dodjeljene zadaće. Tako će dati svoj puni doprinos nastavku daljeg procesa reforme i razvoja OSBiH kao i profesionalne i ljudske etike časne vojne profesije – poručio je general Jeleč na kraju intervjua za Fenu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari