Pratite nas

BiH

Rušenje teze o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’

Objavljeno

na

Odvjetnik Jadranka Prlić Michael Karnavas u drugom obraćanju Haaškom tribunalu danas je rekao kako su dokazi pomoću kojih Tužiteljstvo dokazuje tezu o udruženom zločinačkom pothvatu u suštini “šuplji”. Karnavas je pozvao Sud da sagleda širu sliku svega što se događalo tijekom rata u BiH i obrazložio razloge samoorganizacije Hrvata u Herceg Bosnu tijekom rata devedestih godina.

Također, jasno je rekao kako su još za vrijeme sukoba sa Srbima Muslimani izdali Hrvate dok su se zajedno borili u HVO-u protiv Srba.

“Građanima Mostara je bio Sudnji dan onda kad je izbio rat. Tad je pozivano da se ubija ustaše i da se neće stati dok god je i jedan ustaša živ. To je pejorativan izraz koji se tijekom rata koristio za sve Hrvate. Ove riječ je 30. lipnja 1993. u Mostaru izgovorio zapovjednik Arif Pašalić. General Sefer Halilović je bio taj koji je rekao da ‘nećemo stati dok je i jedan ustaša živ’. 30 lipnja 1993. To je bilo objavljeno na radiju Mostar. Svi su to čuli pa i Hrvati”, rekao je Karnavas i dodao kako je tobože “miroljubiva ARBiH imala takav pristup i to dok su trebali surađivati s HVO-om”.

“Morate shvatiti da je ARBiH izdala HVO. Muslimani su ubijali vojnike HVO-a dok su skupa ratovali protiv Srba”, rekao je Karnavas uz opasku kako “svi dokazi za to postoje”.

“Vlada HZHB nije mogala zapovijedati vojsci. Samo je Mate Boban mogao zapovijedati vojskom. Činjenica da je Prlić predsjedavao sastancima ne znači ništa. On ne može nešto ne uključiti na dnevni red. On ne postavlja ljude na funkcije. To što on ta imenovanja potpisuje ne znači da su imenovanja njegova”, rekao je odgovarajući na argumente haškog Tužiteljstva o tom kako su Hrvati željeli s tobožnjim predumišljajem etnički očistiti prostor Herceg Bosne. Tužiteljstvo je ustvrdilo da je Prlić bio u središtu urotničkog plčana da se prostor Herceg Bosne očisti od nehrvata i da se bosanske Hrvate transferira u Hercegovinu.

“Mantra da je Prlić zapovijedao i odlučivao je čista glupost”, rekao je Karnavas.

Podsjetio je Sud kako su Hercegovina i Bosna dvije različite geografske regije. Srednjobosanske Hrvate, pojansio je, ne može se pretvoriti u Hercegovce.

“To su gluposti. Priča o homogenizaciji Hercegovine je glupa jer u Hercegovini stanuje 95 posto Hrvata. U srednjoj Bosni su Hrvati bili okruženi mudžahedini. Ljudi koji su bježali od rata išli su u Hrvatsku jer u Hercegovini nije bilo mjesta. Nije bilo tu nekog zlog plana u kojem su bosnaki Hrvati pretvarani u Hercegovce. To su gluposti”, istaknuo je.

Karnavas je naveo i kako Tuđman jest imao svoj san o Banovini i to nije sporno.

Michael Karnavas

“Tuđman je razmišljao što će se dogoditi ako se BiH raspadne. Tužiteljstvo se svezalo jednog transkripta predsjednika Tuđmana no to su sve bedastoće. U svim dokumentima Herceg Bosne se jasno kaže da je riječ o privremenom entitetu i privremenim odlukama. Prlić je u kolovozu ’92 godine govorio da je demilitarizacija interes sva tri konstitutivna naroda. Nije govorio o raspadu državu ni o pridruživanju Hrvatskoj”, pojasnio je.

Prlićev je odvjetnik opisao i kontekst vremena u kojem su se događale stvari za koje TUžiteljstvo tereti njegova klijenta.

“Morao  se organizirati svakodnevni život, govorio je tada Prlić je jer BiH nije postojala. Nije se mogao organizirati život jer je sve bilo u kolapsu. Bila je to propala država”, rekao je Karnavas.

Istaknuo je i kako transkripti razgovora predsjednika Tuđmana s vodstvom Herceg Bosne koje je prevelo Tužiteljstvo nisu prevedeni do kraja, nego selektivno.

“Tad je na sastanku Tuđmana i Prlića  i drugih rečeno svašta. Prlić je rekao da mu je jasno da je cilj fomrirati i očuvati BiH u skladu s princpima Europske zajednice. To je rekao pred Tuđmanom i govoreno je o uniji tri republike. Hrvati su tamo (u BiH) živjeli naraštajima i ta područja su branili. Jednako kao i Bošnjaci i Srbi. Hrvati su branili svoje domove. Hrvati su se morali organizirati i to u svim sferama života”, rekao je Karnavas.

Također, dokazao je i kako je zapravo ARBiH isprovocirala sukob s hrvatima u Uskoplju u siječnju 1993. godine te kako je vojsno vodstvo tadašnjih Muslimana insistiralo na odbijanju mirovnih planova iz Ženeve.

“General ARBiH Enver Hadžihasanović je vršio pritisak na Bošnjake da se odbije mirovni plan o uniju triju republika. To se dogodilo 10 siječnja, a već 11. siječnja ’93. su izbile borbe u Uskoplju. Je li tu riječ o slučajnosti ili o planu? Dva dana kasnije general Milivoj Petković traži da se smiri situacija i istraže razlozi zbog sukoba. Tad su još uvijek neprijatelji Srbi i govorimo o sukobu dvije prijateljske vojske.  Boban je 15. siječnja 93. govorio kako se  mora po svaku cijenu doći do kompromisa i spriječiti izbijanje rata. Nitko u BiH nikomu ništa ne može davati jer svi u BiH imaju jednaka prava. Ako se pomno promotre dokazi, vidjet će se da su borbe u Uskoplju van kontrole i Zagrebački dogovor iz sredine siječnja (Izetbegović-Tuđman) je trebao spriječiti daljnje sukobe. 18. siječnja ’93. Boban je rekao Izetbegoviću da se ARBiH priprema za provođenje napada na HVO i civile u Uskoplju”, rekao je Karnavas.

Zaključio je kako je najveći izazov obrane kako kako Sudu oslikati što se sve događalo tijekom rata u BiH.

“Poručujemo da ne prihvatite pristup Tužiteljstva koji je simplifikacija stvari nego sagledajte cijelu sliku”, poručio je Karnavas.

Podsjećamo, pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu u ponedjeljak je počela sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora, piše Dnevnik.ba

Obraćanje Jadranka Prlića pred Žalbenim Vijećem: Zanemareni dokazi obrane

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari