Pratite nas

BiH

Rušenje teze o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’

Objavljeno

na

Odvjetnik Jadranka Prlić Michael Karnavas u drugom obraćanju Haaškom tribunalu danas je rekao kako su dokazi pomoću kojih Tužiteljstvo dokazuje tezu o udruženom zločinačkom pothvatu u suštini “šuplji”. Karnavas je pozvao Sud da sagleda širu sliku svega što se događalo tijekom rata u BiH i obrazložio razloge samoorganizacije Hrvata u Herceg Bosnu tijekom rata devedestih godina.

Također, jasno je rekao kako su još za vrijeme sukoba sa Srbima Muslimani izdali Hrvate dok su se zajedno borili u HVO-u protiv Srba.

“Građanima Mostara je bio Sudnji dan onda kad je izbio rat. Tad je pozivano da se ubija ustaše i da se neće stati dok god je i jedan ustaša živ. To je pejorativan izraz koji se tijekom rata koristio za sve Hrvate. Ove riječ je 30. lipnja 1993. u Mostaru izgovorio zapovjednik Arif Pašalić. General Sefer Halilović je bio taj koji je rekao da ‘nećemo stati dok je i jedan ustaša živ’. 30 lipnja 1993. To je bilo objavljeno na radiju Mostar. Svi su to čuli pa i Hrvati”, rekao je Karnavas i dodao kako je tobože “miroljubiva ARBiH imala takav pristup i to dok su trebali surađivati s HVO-om”.

“Morate shvatiti da je ARBiH izdala HVO. Muslimani su ubijali vojnike HVO-a dok su skupa ratovali protiv Srba”, rekao je Karnavas uz opasku kako “svi dokazi za to postoje”.

“Vlada HZHB nije mogala zapovijedati vojsci. Samo je Mate Boban mogao zapovijedati vojskom. Činjenica da je Prlić predsjedavao sastancima ne znači ništa. On ne može nešto ne uključiti na dnevni red. On ne postavlja ljude na funkcije. To što on ta imenovanja potpisuje ne znači da su imenovanja njegova”, rekao je odgovarajući na argumente haškog Tužiteljstva o tom kako su Hrvati željeli s tobožnjim predumišljajem etnički očistiti prostor Herceg Bosne. Tužiteljstvo je ustvrdilo da je Prlić bio u središtu urotničkog plčana da se prostor Herceg Bosne očisti od nehrvata i da se bosanske Hrvate transferira u Hercegovinu.

“Mantra da je Prlić zapovijedao i odlučivao je čista glupost”, rekao je Karnavas.

Podsjetio je Sud kako su Hercegovina i Bosna dvije različite geografske regije. Srednjobosanske Hrvate, pojansio je, ne može se pretvoriti u Hercegovce.

“To su gluposti. Priča o homogenizaciji Hercegovine je glupa jer u Hercegovini stanuje 95 posto Hrvata. U srednjoj Bosni su Hrvati bili okruženi mudžahedini. Ljudi koji su bježali od rata išli su u Hrvatsku jer u Hercegovini nije bilo mjesta. Nije bilo tu nekog zlog plana u kojem su bosnaki Hrvati pretvarani u Hercegovce. To su gluposti”, istaknuo je.

Karnavas je naveo i kako Tuđman jest imao svoj san o Banovini i to nije sporno.

Michael Karnavas

“Tuđman je razmišljao što će se dogoditi ako se BiH raspadne. Tužiteljstvo se svezalo jednog transkripta predsjednika Tuđmana no to su sve bedastoće. U svim dokumentima Herceg Bosne se jasno kaže da je riječ o privremenom entitetu i privremenim odlukama. Prlić je u kolovozu ’92 godine govorio da je demilitarizacija interes sva tri konstitutivna naroda. Nije govorio o raspadu državu ni o pridruživanju Hrvatskoj”, pojasnio je.

Prlićev je odvjetnik opisao i kontekst vremena u kojem su se događale stvari za koje TUžiteljstvo tereti njegova klijenta.

“Morao  se organizirati svakodnevni život, govorio je tada Prlić je jer BiH nije postojala. Nije se mogao organizirati život jer je sve bilo u kolapsu. Bila je to propala država”, rekao je Karnavas.

Istaknuo je i kako transkripti razgovora predsjednika Tuđmana s vodstvom Herceg Bosne koje je prevelo Tužiteljstvo nisu prevedeni do kraja, nego selektivno.

“Tad je na sastanku Tuđmana i Prlića  i drugih rečeno svašta. Prlić je rekao da mu je jasno da je cilj fomrirati i očuvati BiH u skladu s princpima Europske zajednice. To je rekao pred Tuđmanom i govoreno je o uniji tri republike. Hrvati su tamo (u BiH) živjeli naraštajima i ta područja su branili. Jednako kao i Bošnjaci i Srbi. Hrvati su branili svoje domove. Hrvati su se morali organizirati i to u svim sferama života”, rekao je Karnavas.

Također, dokazao je i kako je zapravo ARBiH isprovocirala sukob s hrvatima u Uskoplju u siječnju 1993. godine te kako je vojsno vodstvo tadašnjih Muslimana insistiralo na odbijanju mirovnih planova iz Ženeve.

“General ARBiH Enver Hadžihasanović je vršio pritisak na Bošnjake da se odbije mirovni plan o uniju triju republika. To se dogodilo 10 siječnja, a već 11. siječnja ’93. su izbile borbe u Uskoplju. Je li tu riječ o slučajnosti ili o planu? Dva dana kasnije general Milivoj Petković traži da se smiri situacija i istraže razlozi zbog sukoba. Tad su još uvijek neprijatelji Srbi i govorimo o sukobu dvije prijateljske vojske.  Boban je 15. siječnja 93. govorio kako se  mora po svaku cijenu doći do kompromisa i spriječiti izbijanje rata. Nitko u BiH nikomu ništa ne može davati jer svi u BiH imaju jednaka prava. Ako se pomno promotre dokazi, vidjet će se da su borbe u Uskoplju van kontrole i Zagrebački dogovor iz sredine siječnja (Izetbegović-Tuđman) je trebao spriječiti daljnje sukobe. 18. siječnja ’93. Boban je rekao Izetbegoviću da se ARBiH priprema za provođenje napada na HVO i civile u Uskoplju”, rekao je Karnavas.

Zaključio je kako je najveći izazov obrane kako kako Sudu oslikati što se sve događalo tijekom rata u BiH.

“Poručujemo da ne prihvatite pristup Tužiteljstva koji je simplifikacija stvari nego sagledajte cijelu sliku”, poručio je Karnavas.

Podsjećamo, pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu u ponedjeljak je počela sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora, piše Dnevnik.ba

Obraćanje Jadranka Prlića pred Žalbenim Vijećem: Zanemareni dokazi obrane

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Alžirac nožem napao policijsku patrolu u Sarajevu

Objavljeno

na

Objavio

Jutros oko sedam sati najmanje jedna osoba je napala policijsku patrolu na platou ispred Željezničke stanice u Sarajevu.

Brzom intervencijom policije uhićen je jedan Alžirac. – U 06.58 sati Operativni centar Ministarstva unutarnjih poslova Županije Sarajevo je obaviješten da je došlo do napada na policijsku patrolu Policijske stanice Novo Sarajevo na platou Željezničke stanice u Sarajevu, te da se jedna od osoba koja je učestala u napadu udaljila s lica mjesta.

Tu osobu je pronašla i uhitila patrola Policijske stanice Centar Sarajevo – kazao je Feni glasnogovornik MUP-a KS Mirza Hadžiabdić. Tom prilikom je utvrđeno da se radi o migrantu, državljaninu Alžira, kod kojeg je pronađen nož.

Uhićen je i nad njim će biti izvršena kriminalistička obrada, kazao je Hadžiabdić. Nitko od policajaca nije ozlijeđen.

 

Napadnut vojnik u Milanu, napadač uzvikivao ‘Alah Akbar’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bariša Čolak – SDA je zaoštrila stavove nakon što je ‘ljevica’ otišla još desnije

Objavljeno

na

Objavio

Ne prestaju komentari na donesene dokumente Stranke demokratske akcije na stranačkome kongresu prošlog vikenda. Prvo pitanje koje je na dnevnome redu jest je li moguće naći alternativu ovakvoj politici iz Sarajeva. Visoki dužnosnik HDZ-a Bariša Čolak trenutačno je ne vidi.

Kako ste doživjeli poruke SDA s posljednjeg kongresa stranke?

Nažalost, te poruke ne ohrabruju. Ne ohrabruju iz jednostavnog razloga što je BiH višenacionalna država u kojoj žive tri konstitutivna naroda, ali i građani koji se tako ne izjašnjavaju. Na bilo koji način definirati jedan narod kao dominantan, bilo izravno ili neizravno, a pri tome zanemariti ovu realnost Bosne i Hercegovine, ne vodi rješenju problema u BiH. Zato mislim da ove poruke, neće, po mom dubokom uvjerenju, naići na plodno tlo u BiH. No, problem je svakako što će one još dodatno u ovom vremenu koje je pred nama onemogućiti ili barem usporiti mogućnost konačnog dogovora i uspostavu vlasti. Ponajprije tu mislim na razinu Bosne i Hercegovine. Bilo bi puno primjerenije da su poruke drukčije i da na jednak način uvažavaju sva tri konstitutivna naroda, odnosno da se svi uvažavamo i konačno priznamo kao politički narodi koji žive na teritoriju BiH. To, nažalost, nije slučaj. Postoji i niz drugih poruka koje su također neprihvatljive.

Na koje poruke mislite?

Ponajprije su to poruke, prijedlozi o ustroju i uređenju Bosne i Hercegovine. U deklaraciji jasno stoji da bi se BiH trebala preustrojiti na regionalnom temelju, odnosno regionalnom ključu.

Ali, zar se i HDZ, odnosno politika HNS-a BiH, na zauzima za preustroj srednje razine vlasti? Moguće da SDA nudi federalne jedinice?!

Ja bih prihvatio takvu mogućnost kad bi se barem jednom rečenicom uvažavalo i nacionalno načelo, odnosno načelo da u ovoj zemlji žive tri naroda. Nije prihvatljivo da zemlju ustrojite na pet, šest regija u kojima je uvijek jedan narod većinski, a uvijek drugi ili druga dva manjinska. To nije dobar princip. Nisam pročitao da postoji intencija u tome smjeru.

Nakon subotnje deklaracije postoje komentari da je SDA morao dokazati da je zelenija od bošnjačke ljevice SDP-a, DF-a koja je preuzela snažniji nacionalistički narativ?!

Vjerujem da jednim dobrim dijelom sadržaj ove deklaracije jest takav i zbog tog razloga. Neću reći da je to jedini razlog, ali jest činjenica da su ove druge stranke političkog Sarajeva u posljednjih godinu dana u svojim stavovima otišle desnije od samog SDA. Bile su isključivije u nekim zahtjevima od samog SDA, što u svakom slučaju šteti boljem političkom pozicioniranju SDA u biračkom tijelu.

Kako će se HNS, odnosno HDZ, pozicionirati na ovakve poruke koje nisu samo dnevno-političke, nego i strateške, dugoročne?

To jest ozbiljan problem. Ali, s druge strane, imate i promišljanja kako je bolje da je to na dosta eksplicitan način prezentirano.

Zapravo, do sada smo imali situaciju da su se promovirale drukčije stvari od onih koje su zapisane u stranačkim dokumentima. U svakom slučaju, uvjeren sam da će se ovim potezom na dulje razdoblje opteretiti odnosi u BiH umjesto da se ide na otopljavanje. Bez konsenzusa, a na ovim načelima SDA nije ih moguće izgraditi, zapravo, svi ćemo biti gubitnici. Ne mislim da će ovdje bilo tko biti pobjednik. Gubimo dragocjeno vrijeme, a posebice neće biti iskoraka na europskom i putu u NATO.

Je li realno očekivati da HNS/HDZ odgovore reafirmiranje oživljavanja Herceg Bosne?

Neću prejudicirati što će odlučiti HNS BiH ili HDZ, ali mi imamo utvrđene stavove i trebamo ih se pridržavati. Svi ste vidjeli kako smo se ponašali u predizbornoj kampanji, te i u vremenu poslije, te neki od kritičara možda i s pravom nam mogu prigovoriti – zašto ste vodili takvu politiku. No, apsolutno smatram ispravnim upravo tako voditi politiku – politiku kompromisa koji je moguće ostvariti jedino uvažavajući predstavnike triju konstitutivnih naroda. U biti, najviše me brine uporno inzistiranje na građanskoj državi koja, naravno, podrazumijeva “jedan čovjek – jedan glas”. To u jednoj višenacionalnoj državi jednostavno ne ide. Nemate višenacionalne države u kojoj je to na takav način riješeno.

Je li to europski standard, kako se često uvjerava iz Sarajeva?

Nije niti može biti. U EU to nije slučaj ni u jednonacionalnim državama. Primjerice, u Hrvatskoj imate apsolutnu zaštitu nacionalnih manjina, pa ih se pozitivno diskriminira. Te nacionalne manjine tamo same biraju svoje predstavnike. U BiH istodobno žive, po Ustavu, tri konstitutivna naroda, što znači tri ravnopravna naroda. Unatoč tome, u Izbornom zakonu imamo manjkavosti koje omogućavaju preglasavanje i dominaciju. Poznat je slučaj izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima ili da jedan broj izaslanika u Domu naroda također biraju Bošnjaci. To je, naravno, neodrživo. Dok god politike koje vode BiH ne prihvate činjenicu jednakopravnosti, mislim da nećemo napraviti bitniji iskorak ni prema EU ni NATO-u.

Trebaju li sada vodeće hrvatske i srpske stranke zaobići SDA pri uspostavi vlasti nakon što je ova stranka obznanila stajališta o preustroju zemlje?

Prvo, mislim da je jako teško pronaći nove partnere. Prije svega, u političkom Sarajevu ne postoje stranke koje bi bitno odudarale, ali od ovih stajališta. Moramo biti zaista realni. A s druge strane, ja sam pristaša da vlast uvijek trebaju formirati oni koji dobiju tu vlast od naroda. Prema tome, jako je važno to načelo ispoštovati. U suprotnom, postavlja se pitanje zašto provodimo izbore. Mi smo već odavno trebali formirati vlast. Prošlo je više od 11 mjeseci od održavanja posljednjih općih izbora.

Dakle, ne vidite prostora za novu koaliciju na državnoj razini?!

Teoretski, moguće je to o čemu govorite, možda na nekim razinama i praktično izvesti, ali iskreno mislim da nije pametno praviti eksperimente koji ne počivaju na izbornoj volji birača iz triju konstitutivnih naroda.

SDA je donio dalekosežne odluke i neki tumače da se radi o otpakiranju Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Je li ovo dobar trenutak da se počne razgovarati o tim krupnim pitanjima?

Prije svega, treba razlikovati dvije stvari. Legitimno je izražavati svoje političke stavove, ali ta legitimnost ipak ima ograničenje.

Ograničenje u ovome slučaju leži u tome da se ovakvim stavovima ugrožava netko drugi. Ja bih bio presretan i uvijek bih prihvatio stavove drugih kada bi oni na isti način tretirali moj kao i svoj narod. No, ne mogu prihvatiti stavove koji na takav način u izvedenom projektu isključuju moj narod ili ga na bilo koji način dovode u neravnopravan položaj. Ne mislim da je nelegitimno pričati i o promjenama Daytona, zašto ne? Samo su narodi ti koji ostaju, a državna uređenja se mijenjaju. No, u tim prijedlozima treba voditi računa da nikoga ne isključujete i da druge uvažavate. Ako tog nema, ako se tu stvari postavljaju na različit način i prema narodu kojemu pripadate, onda to rješenje ne može biti rješenje za drugoga i ne može donijeti nikakav rezultat. Ono zapravo samo može donijeti novi konflikt. Nadam se da do toga neće doći i da ga neće biti. Govorim o konfliktima u političkom smislu, a o onom drugom ne želim ni razmišljati. (vecernji.ba)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari