Ruska nuklearna prijetnja intenzivirana je u prvom tjednu svibnja 2025. godine kada je Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i potpredsjednik ruskog Vijeća sigurnosti, uputio dvije izravne prijetnje. Dana 29. travnja izjavio je da su nove članice NATO-a, Švedska i Finska, sada ciljevi ruskih nuklearnih raketa. Nekoliko dana kasnije, 3. svibnja, reagirao je na izjavu Volodimira Zelenskog o sigurnosti 9. svibnja, poručivši da “Kijev možda neće preživjeti do 10. svibnja” ako dođe do napada na Moskvu. Te izjave dolaze uoči Dana pobjede, kada je zračni prostor iznad Moskve zatvoren zbog sigurnosnih razloga, a ukazuju na eskalaciju ruske ratne retorike usmjerene prema Ukrajini i saveznicima NATO-a.
Izvori: Reuters, Jerusalem Post
Medvedev prijeti novim članicama NATO-a
Prva prijetnja stigla je 29. travnja 2025., kada je Medvedev poručio kako su Švedska i Finska, zbog svog nedavnog priključenja NATO-u, postale legitimne mete ruskih nuklearnih raketa. Ova izjava objavljena je putem ruskih državnih medija, a prenio ju je i Reuters.
Takve prijetnje nisu novost — u fokusu ruskih raketa već su i Ukrajina, Japan, Južna Koreja te sve zemlje koje vojno podupiru Kijev, neovisno o njihovom članstvu u NATO savezu.
Prijetnja Kijevu povodom Dana pobjede
Druga prijetnja uslijedila je samo nekoliko dana kasnije, 3. svibnja, nakon izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina ne može jamčiti sigurnost za strane čelnike koji se odluče prisustvovati Danu pobjede 9. svibnja u Moskvi.
Medvedev je tada izjavio da, u slučaju bilo kakve provokacije tog dana, “Kijev neće dočekati 10. svibnja”. Ovu izjavu prenio je i Jerusalem Post, navodeći da je riječ o izravnoj nuklearnoj prijetnji glavnom gradu Ukrajine.
Takva retorika, iako već viđena iz usta ruskih dužnosnika, odražava rastuću nervozu Kremlja uoči 9. svibnja — datuma koji Putin tradicionalno koristi za simbolično pokazivanje vojne moći.
Letovi iznad Moskve vjerojatno zabranjeni
Iako prijetnje zazvučuju dramatično, sve ukazuje na to da će prostor iznad Moskve biti zatvoren za letove, što uključuje civilne, ali i potencijalne neprijateljske zrakoplove i dronove. Nije poznato hoće li takve mjere biti dovoljne da spriječe mogući incident koji bi za Kremlj bio simbolički poraz u očima domaće i strane javnosti.
Unatoč Medvedevljevim izjavama, realnost pokazuje da se ruska nuklearna prijetnja sve češće koristi kao politička poluga — no njezina učestalost svjedoči i o slabostima, a ne samo o moći režima koji se njome služi.
Što vi mislite o ovoj temi?
