Saborski mandati za dijasporu mogli bi se vratiti na model koji je vrijedio prije 2010. godine, poručio je premijer Andrej Plenković, optuživši lijevu oporbu da onemogućuje promjene ustavnih ograničenja.
Saborski mandati za dijasporu i Plenkovićeva poruka
Vlada je spremna promijeniti ustavna ograničenja kojima je 2010. broj saborskih mandata za predstavnike dijaspore smanjen na tri, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu u petak, optužujući lijevu oporbu da to onemogućuje.
Plenković je kazao da je SDP ucijenio tadašnju vladu Jadranke Kosor kako bi se uvele te ustavne izmjene i ograničio broj predstavnika dijaspore na tri.
“To se promijeni u sekundi. Mi smo za. Može sutra. Vratimo samo kako je bilo prije 2010. Tad su sveli kvotu političke zastupljenosti Hrvata izvan Hrvatske u Saboru na samo tri zastupnika izvan Hrvatske. Je li to baš okej po broju Hrvata?”, poručio je Plenković u izjavi za medije.
Tim izmjenama uveden je fiksni model u kojem birači u 11. izbornoj jedinici uvijek biraju točno tri zastupnika, za razliku od prijašnjeg sustava gdje je taj broj ovisio o izlaznosti i mogao je dosezati čak 12 zastupničkih mjesta.
Procjenjuje se da oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske.
Plenković prozvao SDP zbog glasanja izvan Hrvatske
Plenković je rekao da je “sasvim u redu” što postoji osam predstavnika nacionalnih manjina u Saboru, ali da “nije dobro” što su tamo tek tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske.
“Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo Ustav? Možete misliti”, rekao je Plenković.
Kazao je da je politička volja SDP-a bila ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj.
“Pitajte hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji su 2010. kad se mijenjao Ustav ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati van sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda”, dodao je.
Tom je odlukom, smatra premijer, “ogromnom” broju Hrvata koji žive daleko od sjedišta diplomatskih mjesta onemogućeno glasanje na izborima.
“U Francuskoj, tako velikoj europskoj zemlji, imamo Pariz i stalnu misiju pri Vijeću Europe u Strasbourgu i to je sve. Pa kad se to ukinulo, ljudi bi na primjer trebali iz Marseillea otići u Pariz na glasanje. Pa tko će to napraviti? Odakle mu novci za to?”, rekao je.
Za Hrvate izvan Hrvatske 820 milijuna eura u 10 godina
Plenković je odgovarao na pitanje novinara nakon što je prisustvovao prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
“Kada smo krenuli kao vlada prije 10 godina, ukupna izdvajanja svih državnih resora za Hrvate izvan Hrvatske su godišnje iznosila 16 milijuna eura, a u ovoj godini to je 203 milijuna eura”, rekao je Plenković u uvodnom obraćanju na sjednici.
Ukupno je u 10 godina uloženo gotovo 820 milijuna eura u razne projekte, dodao je.
U ponedjeljak je započela i manifestacija Tjedan Hrvata izvan domovine, koja će se održavati svake godine u posljednjem tjednu svibnja.
Manifestacija okuplja Hrvate iz BiH, pripadnike hrvatske manjine, iseljeništvo, njihove potomke, povratnike i useljenike u Hrvatsku.
Kroz kulturne, znanstvene i javne programe ističe se njihov doprinos stvaranju, razvoju i identitetu Republike Hrvatske.
Strateški projekti za hrvatsku baštinu
Plenković je manifestaciju nazvao sjajnom prigodom za osvještavanje kulturne baštine Hrvata.
“Drago mi je da je također jučer potpisano pet ugovora od strateškog značaja u vrijednosti od tri i pol milijuna eura koji se odnose na Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku biskupiju, obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, projekt Domus Dimitrianum u Srbiji, obnovu franjevačkog samostana u Jajcu i projekte Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu”, kazao je.
Projekte je opisao kao važnu poruku hrvatske države koja obnavlja i čuva baštinu koju desetljećima i stoljećima koriste Hrvati izvan domovine.
Kao druge projekte u Bosni i Hercegovini, premijer je istaknuo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, potporu Sveučilištu u Mostaru, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i potporu “medijima koje koriste Hrvati u BiH”.
Rekao je da je to posebno važno za vidljivost političkih poruka i aktivnosti Hrvata u BiH.
Poruka Hrvatima u Srbiji da se ne asimiliraju
Govoreći o Hrvatima koji su nacionalne manjine u 12 europskih država, Plenković je rekao da je poseban naglasak stavljen na Hrvate u Srbiji.
Činjenica da je Jasna Vojnić iz Srbije izabrana u Hrvatski sabor kao jedna od troje predstavnika Hrvata u inozemstvu predstavlja “strateški važnu poruku o brizi koju dajemo i stalno jačamo prema Hrvatima u Srbiji”, rekao je Plenković.
Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je rekao da Vojnić ima njegovu potporu na ovogodišnjim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, dodajući da su “zajednički ovih godina uspostavili povjerenje i napravili brojne projekte”.
“Hrvatski dom Matica u Subotici koji se dugo čekao, ogromne investicije u sedam drugih gradova i općina u Vojvodini, gdje ćemo napraviti nešto manje Matice pa investicije u dječje vrtiće”, naveo je kao primjere Plenković.
“To su sve poruke Hrvatima u Srbiji da se ne asimiliraju, da budu Hrvati, da budu samosvjesni, da drže do svog identiteta, da je hrvatska država tu uz njih i financijski”, poručio je.
(Hina/K)