Sinjska alka, kojom se 304. put proslavlja dan kada je, po predaji, 700 Cetinjana odbilo navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića sa 60.000 vojnika, održat će se u nedjelju, 4. kolovoza nastavljajući dugu tradiciju te hrvatske viteške igre.
Uoči nedjeljne središnje svečanosti 304. sinjske alke, u petak je održano natjecanje za Baru, koje se nastavlja u subotu Čojom. Tri su to utrke koje se održavaju po istim pravilima, no svečane alkarske odore nose se samo na Alci.
Kao igra, Sinjska alka veže se uz tradiciju srednjovjekovnih viteških igara, a kao običaj zaživjela je kao jedan od najupečatljivijih elemenata tradicijske kulture i baštine Cetinske krajine.
U povodu 300. obljetnice Alke, u Sinju je u sklopu Alkarskih dvora otvoren Muzej Sinjske alke. Svečana Sinjska alka prije dvije godine održala se u Vukovaru, a to je bio četvrti put u 300-godišnjoj povijesti da je održana izvan Sinja. Vukovar je jedini hrvatski grad koji ima ulicu u čast Sinjske alke.
U Sinju se na 304. alkarskoj svečanosti očekuje dolazak državnih čelnika. Počasna satnija Kravat pukovnije najavila je svoj dolazak u dosad najvećoj formaciji od četiri konjanika i dvadeset pješaka i bubnjara.
Alka na UNESCO-ovu popisu nematerijalne svjetske baštine
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka proglašena je pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.
Turistička zajednica grada Sinja navodi da su natjecanje Sinjske alke, za potrebe svjetski poznatih filmskih žurnala, 1931. snimale kamere američke filmske tvrtke Fox Film.
Komentator prvoga televizijskog prijenosa Alke 1965. godine bio je Mladen Delić. Glasoviti svjetski dirigent Oskar Danon je 1965. u povodu 250. obljetnice Sinjske alke napisao operu Alkar.
Alkari i alkarski momci dočekali su američkog predsjednika Billa Clintona u zagrebačkoj zračnoj luci Plesu 1996. godine, a tom mu je prigodom predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman darovao alkarsku kuburu. Alka se održavala u prisutnosti kraljeva četiriju zemalja – Saske, Jugoslavije, Austro-Ugarske i Rumunjske. Jedan od simbola alkarskih svečanosti je i Sinjska puhačka glazba, koja je 1863. prvi put uveličala tu utrku.
Predaja govori da je Čudotvorna Gospa Sinjska 14. kolovoza 1715. odigrala ključnu ulogu u bitki protiv Osmanlija. Njezinu su sliku ramski svećenici, bježeći s pukom pred Osmanlijama, ponijeli sa sobom u Sinj. Naziv Alka potječe iz tursko-perzijskog jezičnog sloja, a znači prsten ili obruč. Igra je danas jedinstveno viteško natjecanje u Europi.
Od Duždeve dvorane i austrijske krune do kineske književnosti
Turistička zajednica grada Sinja navodi i kako se pobjeda Sinjana toliko slavila u Veneciji da su vrhovne mletačke vlasti u Duždevoj dvorani dale naslikati bitku pod Sinjem. Autor najstarijega sačuvanog pisanog spomena o Sinjskoj alci je splitski polihistor Julije Bajamonti. Navodi se da je austrijski car Franjo I. u pratnji supruge carice Karoline 1818. bio na Sinjskoj alci, koja mu se toliko svidjela da je slavodobitnicima iz carske blagajne odredio godišnju nagradu od 200 kruna.
Književnik Ivan Mažuranić objavio je na stranicama prvoga hrvatskog književnog časopisa “Danice ilirske” dojmove saskog kralja Friedricha Augusta II., koji je 1838. o igri imao samo pohvalne riječi. Književnik Dinko Šimunović objavio je pripovijest “Alkar”, djelo s tematikom Sinjske alke koje je prevedeno na mnoge svjetske jezike, među kojima je i kineski.
Alkarska svečanost odgođena je 1928. zbog tragičnog ubojstva vođe hrvatskog naroda Stjepana Radića.
Najtrofejniji alkar u povijesti je Nikola Cerinić s 12 pobjeda, a nastupao je od 1867. do 1899. U razdoblju od 1900. do 1935. Nikola Jelinčić – Bećo osam je puta bio slavodobitnik.
Po uzoru na Sinjsku alku održava se i Šokačka alka, koja je protkana šokačkom tradicijom, a kroz povijest je bilo sličnih igara u Zadru, Makarskoj i Imotskom. Do 1820. godine Alka se trčala na pokladni utorak. (Hina)