S obzirom da se to nije dogodilo preÅ”lo se na plan ābā proizvodnjom provokacija i ustaÅ”tva na svakom koraku. Srba u Hrvatskoj je sve manje, a Äini se da ih je sve viÅ”e, jer svakodnevno strÅ”e na naslovnicama kao ugrožena vrsta, Å”to jako iritira predstavnike one desnice koja ne participira u vlasti. Umjesto žestokih kritika upuÄenih Andreju PlenkoviÄu i ministrici Obuljen Koržinek zbog financiranja āsrpskog svetaā, možda bi bilo razboritije razmisliti o svehrvatskom nacionalnom pomirenju od politiÄkog centra prema desno, s jasnim politiÄkim ciljemā¦
PiÅ”e: politiÄki analitiÄar, Kazimir MikaÅ”ek-Kazo
Demografska slika srpske manjine
Srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj nema snage za demografsku revitalizaciju i objektivno svjedoÄimo nastavku depopulacije, zakljuÄak je poznatih demografa i opsežne studije Sanje KlempiÄ Bogadi. Sva demografska obilježja srpske zajednice u Hrvatskoj negativnija su nego u ukupnoj populaciji Hrvatske. No, demografski potencijal postoji u stranim radnicima koji u Hrvatsku dolaze iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a radi se o 50-60 tisuÄa turistiÄkih radnika godiÅ”nje ā zakljuÄak je nekih srpskih ideologa i demografa.
Iz te slike možemo zakljuÄiti da Hrvatska za Srbe sezonske imigrante baÅ” i nije neka ustaÅ”ka ili faÅ”istiÄka država, kako to tvrdi ānaÅ”aā agresivna politiÄka ljevica i Äelni ljudi SNV-a, veÄ država u kojoj se može slobodno živjeti i fino zaraditi. Daleko bolje nego u Srbiji! Pada li na ovom pitanju u vodu teza o srpskoj ugroženosti u Hrvatskoj? Masovna najezda Srba na Jadran tijekom turistiÄke sezone joÅ” je jedan dokaz da se Srbi u Hrvatskoj osjeÄaju sigurno i zaÅ”tiÄeno.
Povijesni kontekst i memorandumske strategije
Nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma zabilježen je masovni odlazak Srba iz Hrvatske, Å”to je svojevrsno priznanje da su izgubili rat protiv Hrvatske, u kojemu su mnogi od njih aktivno ili pasivno sudjelovali. Memorandum SANU, poglavito jedan od njegovih ideologa Vasa ÄubriloviÄ, ugradio je u svoja strateÅ”ka planiranja preciznu ulogu srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Znakoviti citat iz njegova govora 1939. u Banja Luci glasi:
āSrpska nacionalna manjina u hrvatskim zemljama mora uvijek predano raditi na sprjeÄavanju nastanka bilo kakve hrvatske države, a ako se to uslijed povijesnih okolnosti dogodi, dužnost joj je aktivno raditi na dekonsolidaciji takve državeā.
Ta strateÅ”ka ideja provlaÄi se kroz sve memorandume, a modus operandi pobunjene srpske manjine mogli smo sluÅ”ati i od Jovana RaÅ”koviÄa tijekom balvan revolucije.
Ratne posljedice i demografski pad
Hrvatsku je tijekom ratnih i poratnih godina napustilo izmeÄu 300.000 i 350.000 Srba. Broj Srba od 1991. do danas drastiÄno je opao ā s 581.633 (11,5%) na 123.892 (3,2%) do popisa 2021. godine. Trend depopulacije nastavlja se i danas.
Možemo li onda logiÄno zakljuÄiti da je Srba manje, a medijski ih je viÅ”e? U zadnjih devet godina bili su dio vladajuÄe koalicije, a sada, gubitkom politiÄkog utjecaja, Hrvatska im preko noÄi postaje āmaÄehaā.
PolitiÄke manipulacije i provokacije
SNV, Novosti i dio ljevice nastavljaju smiÅ”ljene provokacije kako bi se Hrvatsku prikazalo kao faÅ”istiÄku državu. Srpske Novosti služe za homogenizaciju ultradesnice, nakon Äega ta ista desnica napada HDZ zbog financiranja āantihrvatskihā medija ā Å”to razbija HDZ-ovo biraÄko tijelo.
Država tako financira svoje politiÄke protivnike ā 400.000 eura godiÅ”nje za Novosti i prethodnih 600.000 eura otvara ozbiljna pitanja.
Thompson, medijski inženjering i politiÄke igrice
Thompsonovi koncerti u Zagrebu bili su dopuÅ”teni kako bi se izazvalo proglaÅ”avanje Hrvatske āustaÅ”kom državomā. Da je gradska vlast doista željela, mogla ih je jednostavno zabraniti. No, priželjkivao se kaos, neredi i politiÄka destabilizacija.
Povratak na poÄetnu tezu
S obzirom da plan nije uspio, preÅ”lo se na plan ābā ā svakodnevno izazivanje provokacija i Å”irenje priÄa o āugroženostiā.
Umjesto napada na PlenkoviÄa i ministricu Obuljen zbog financiranja āsrpskog svetaā, autor jasno sugerira da bi razboritije bilo razmisliti o nacionalnom pomirenju politiÄkog centra i desnice, kako bi se ojaÄala državna stabilnost i sprijeÄila ljevica da ponovno āoslobaÄa Hrvatskuā.
PolitiÄki analitiÄar: Kazimir MikaÅ”ek-Kazo
