Terorističke baze srpskih ekstremista 1991. označile su početak organiziranih oružanih napada na istočnu Slavoniju, a time i uvod u otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku. Prva takva baza uspostavljena je 3. lipnja 1991. i od tada su Osijek, Vinkovci i Vukovar postali glavne mete sustavno pripremanog rata.
Terorističke baze srpskih ekstremista 1991. bile su temelj organizirane pobune
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, najvažnije terorističke baze srpskih ekstremista 1991</strong. nalazile su se u Tenji (kod Osijeka), Mirkovcima (kod Vinkovaca) i Borovu Selu (kod Vukovara). Te su lokacije bile strateški važne zbog blizine gradovima koje su srpske paravojne formacije planirale napasti.
Sela poput Markušice, Bijelog Brda, Bršadina, Trpinje, Bobote, Vere, Negoslavaca i Pačetina vrlo brzo postaju nepristupačna za hrvatske vlasti. U njima se uspostavljaju barikade, improvizirani zatvori i punktovi, a lokalne srpske vlasti postaju dio sustavne pobune protiv hrvatske države.
Politička radikalizacija i podrška iz Srbije
Već 1990. bilo je naznaka organizirane pobune, ali se kulminacija dogodila u proljeće i ljeto 1991. Srbijanski političari poput Vojislava Šešelja, Milana Paroškog i Stanka Cvijana obilazili su sela i otvoreno pozivali na stvaranje „Velike Srbije” i nasilni otpor hrvatskim institucijama.
Istovremeno, JNA i Teritorijalna obrana naoružavale su isključivo srpsko stanovništvo. Oružje je često dijeljeno tajno, noću, a hrvatske vlasti bile su u potpunosti isključene iz tih procesa.
Ubojstvo policajaca u Borovu Selu označilo je prijelomni trenutak
Jedan od najtragičnijih trenutaka tog razdoblja dogodio se 2. svibnja 1991. kada je u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Zasjedu su organizirali lokalni ekstremisti, uz potporu četničkih dobrovoljaca iz Srbije. Taj događaj šokirao je javnost i potvrdio razmjere prijetnje kojoj je Hrvatska bila izložena.
Nakon toga uslijedile su svakodnevne diverzije – miniranja pruga, oružani napadi i formiranje novih barikada. Hrvatska je, bez kontrole nad dijelom vlastitog teritorija, bila prisiljena hitno razvijati obrambene kapacitete.
Uspostava SAO Istočna Slavonija i početak otvorene agresije
U lipnju 1991. srpski pobunjenici proglasili su tzv. Srpsku autonomnu oblast Istočna Slavonija i Zapadni Srem, s ciljem otcjepljenja i priključenja Srbiji. Time je započeo proces etničkog čišćenja i brutalnog progona nesrpskog stanovništva. Hrvatska je tada već bila suočena s nemogućnošću pristupa tim krajevima.
Teritorijalni integritet i suverenitet Republike Hrvatske bili su otvoreno dovedeni u pitanje. Do kolovoza 1991. sukobi su se proširili na cijelu zemlju, a istočna Slavonija bila je jedno od najteže pogođenih područja.
Dugoročne posljedice organiziranog terora
Ove terorističke baze srpskih ekstremista 1991</strong. nisu bile izolirani incidenti, već element šire, planske agresije. Jasno je da je nasilje bilo poticano, organizirano i vođeno s ciljem razbijanja hrvatske države. Hrvatski branitelji, premda slabo naoružani, pružili su prvi otpor i postavili temelje kasnijoj obrani.
Ovi događaji ostaju zabilježeni kao upozorenje na cijenu slobode i potrebu za budnim očuvanjem nacionalne sigurnosti.
Kamenjar.com
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata