Pratite nas

Religija i Vjera

Trojica biskupa Katoličke crkve u BiH odlaze u mirovinu

Objavljeno

na

Kardinal Puljić jedini je ostao najsnažnija konstanta u hijerarhiji Katoličke crkve u BiH

Jedino je Katolička crkva u Bosni i Hercegovini nepromjenjiva kategorija koja živi uz ovu zemlju i Hrvate katolike, a skora promjena na njezinu čelu jednako je važno i osjetljivo pitanje kao političke i društvene mijene te regionalna i globalna preslagivanja u pogledu budućnosti katolika koji se u ovoj zemlji gotovo stopostotno vezuju uz hrvatski narod. Uz to se ne smije zanemariti i postojanje jedne, za sada neprimjetne, sekte koja snažnije živi svoje bosanstvo i katoličanstvo negoli hrvatstvo. Naime, već je istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću, sljedeće godine to će zadesiti kardinala Vinka Puljića, a 2021. u mirovinu po kanonskom pravu mora i banjolučki biskup Franjo Komarica.

Od Međugorja do zatočeništva

Trojica odlazećih biskupa imaju nekoliko zajedničkih dodirnih točaka. Zaređeni su neposredno prije ili na samome početku rata, preživjeli su i vlastitu golgotu živeći sa svojim narodom u najtežim trenutcima te se zbog svjedočenja te ljubavi čak i našli u pritvorima. Malo je čiji mandat bio obilježen s toliko iskušenja kao što je to bio slučaj s mostarsko-duvanjskim ordinarijem i trajnim upraviteljem Ratkom Perićem. Najprije se to odnosi na naslijeđeno breme hercegovačkoga slučaja i međugorskoga fenomena koji nije uspio staviti ad acta, unatoč čak i snažnim pokušajima. Iako nije ‘uspio’ u dokazivanju tvrdnji o nevjerodostojnosti međugorskoga fenomena, ali niti provođenje dekreta Svete Stolice iz 1975. godine Romanis Pontificibus, biskup Perić ostao je dosljedan. Jednako i 1994. godine kada je u jeku rata pokušao preuzeti župe koje su tada držali hercegovački franjevci, ali i 2019. kada okončava svoje 27-godišnje poslanje kao biskup. Čak su ga sljedbenici odmetnutih franjevaca 1994. godine oteli iz Biskupskoga ureda u Mostaru i odveli u naselje Cim. ‘Oslobođen’ je nakon inzistiranja Vatikana i ‘crvene’ telefonske veze tadašnjega ministra obrane Gojka Šuška s vodstvom Hercegovačke franjevačke zajednice. Neposredno prije završetka misije, u Međugorju je prošle godine službeno za apostolskoga vizitatora imenovan poljski nadbiskup Henryk Hoser. Iako se ovaj događaj nastoji predstaviti kao Perićev poraz, vjerojatno je i samome odlazećem mostarskom biskupu laknulo. No u nešto može biti posve siguran: da ni njegov nasljednik vrlo teško može očekivati da će se riješiti ova dva problema. Desetak franjevaca, koji su kasnije izbačeni iz reda, u Hercegovini i dalje se protivi preuzimanju osam župa od strane dijecezanskih svećenika. Ovaj ‘slučaj’ riješit će biologija, jednako kao i pitanje međugorskoga fenomena. Radi se, naime, o procjeni Svete Stolice da bi nova radikalna rješenja dovela do daljnjih podjela katoličke, hrvatske zajednice koja je ionako oslabljena stradanjima iz posljednjega rata, te zbog ekonomske i političke nesigurnosti, ali i hrvatskih identifikacijskih dokumenata. Vjeruje se stoga kako će Vatikan jednostavno pustiti vremenu da na drugi svijet presele sadašnji franjevci u neposlušnim župama, ali i vidioci u Međugorju. Nakon toga u ove župe posve pouzdano doći će dijecezanski svećenici. Kako stoji u nacrtu nalaza posebnoga Vatikanskog povjerenstva, Međugorje će doživjeti priznanje, čak i unatoč snažnim protivljenjima biskupa Perića.

Biskupija gerijatrija

Sljedeći koji odlazi u mirovinu sljedeće godine kardinal je Puljić. Njegov život obilježen je ranim gubitcima majke, ratom i doslovno zatočeništvom u opkoljenom Sarajevu od srpske strane, ali i prijetnjama koje je doživljavao od muslimanskih radikala i mudžahedina. Za njegov napredak prema redu biskupstva među najzaslužnijima je njegov rođak i sadašnji banjolučki biskup Franjo Komarica. Komarica ga je u jesen 1990. u Sarajevo postavio za vicerektora u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu, gdje ostaje samo dva mjeseca. Uskoro je pozvan u nuncijaturu u Beogradu gdje mu je priopćeno da ga Rim želi imenovati nadbiskupom. To se konačno dogodilo 7. prosinca 1990. godine, a za biskupa ga je osobno zaredio sveti Ivana Pavao II. u Vatikanu. Biskupija koja je brojala gotovo 600.000 ljudi prošle je godine spala na trećinu, ispod 180.000 vjernika, Hrvata katolika. Sarajevo nije napuštao ni u najtežim trenutcima, a s Caritasom je dijelio koliko je imao svim građanima, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Kada je započeo hrvatsko-bošnjački rat, doživio je da mu je zabranjeno humanitarnu pomoć arapskih zemalja dodijeliti katolicima ili Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Čak se našao u svojevrsnom zatočeništvu i bio mu je zabranjen izlazak iz zgrade. Pratilo ga se i prisluškivalo, a ovaj posao nastavili su gotovo isti oni koji su to radili u vrijeme komunističke Jugoslavije jer su nakon rata pronađeni posebni prislušni uređaji. Kardinal Puljić cijelo je vrijeme ostao najsnažnija konstanta u hijerarhiji Katoličke crkve. Bosanac s hercegovačkim korijenima stizao je i do američkoga Kongresa i europskih institucija svjedočiti nepravdu koja se događa njegovu narodu od strane međunarodne uprave i većinskih Bošnjaka i Srba. Čak je prkosio i vrlo utjecajnom američkom veleposlaniku Thomasu Milleru kojemu je poručio kako se ne će dogoditi ništa od njegovih prognoza da će se Hrvati u BiH ‘asimilirati ili iseliti’. I kod posljednjega nametanja Željka Komšića na poziciju rezerviranu za hrvatskoga člana BiH Predsjedništva, te pokušaje opravdavanja ovoga nasilja, kardinal Puljić napravio je usporedbu kako je i ‘Hitler izabran sukladno zakonu’. Možda najmanje u javnosti poznato iskušenje kardinala Puljića bio je njegov tihi rat s franjevcima iz Bosne Srebrene koji su bili sljedbenici tzv. Dobrog pastira, svojedobno u Jugoslaviji bili poznati i kao crveni fratri i koji svoje bosanstvo stavljaju ispred hrvatstva i jedni su od glasnogovornika bošnjačkoga nacionalizma. Vjerojatno najtežu misiju imao je banjolučki biskup Franjo Komarica. Njegova je biskupija danas doslovno, kako i sam zna često reći, ‘gerijatrija’. Od prijeratnih oko 200.000 Hrvata katolika ostalo ih je tek 15.000. Najveća je pustoš u plodnoj Posavini od Dervente do Kotor Varoši. Za vrijeme rata biskup Komarica bio je zatočen u vlastitom domu bez mogućnosti kretanja i susreta s vjernicima. Uspio je sve izdržati. Poslije rata njegova je misija doslovno bila donkihotovska utrka s vremenom, nerazumijevanjem, odbacivanjem i patništvom sunarodnjaka. Nije uspio vratiti ih na prijeratna ognjišta, a s vremenom je to postalo izvor tolikih frustracija koje je prenosio kritizirajući političke prvake iz svoga naroda.

Msgr. Vukšić biskup kontinuiteta

Smjena jedne generacije biskupa, predvodnika Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, sudbonosno je važna za očuvanje ovdašnjih katolika, ali i Hrvata kao konstitutivnoga naroda. Svojevrsni kontinuitet očuvat će aktualni vojni biskup Tomo Vukšić, za kojega se u crkvenim kuloarima čak nagađa kako bi mogao naslijediti Vrhbosanskoga nadbiskupa Puljića i predvoditi Katoličku crkvu u toj zemlji. To bi bilo jamstvo da ovaj biskup tradicionalist, koji u svakom istupu snažno ističe i nacionalni hrvatski identitet, zadrži sadašnji odvažni put koji crveni franjevci i sljedbenici Ahdname, dokumenta Sultana Fatiha osvajača Bosne, žele izmijeniti.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Religija i Vjera

Kardinal Vinko Puljić: Mladeži, kažem ti, ustani

Objavljeno

na

Objavio

Već 49. godinu za redom, zadnje subote u svibnju, na razini Vrhbosanske nadbiskupije obilježava se Dan mladih, ove godine pod geslom „Mladeži, kažem ti, ustani“ (usp. Lk 7,14).

Tim povodom, svoju poruku mladima uputio je vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić. Kako je naznačio na početku, za 35. svjetski dan mladih (5. travnja) papa Franjo uputio je poruku rečenicom iz Svetog pisma: „Mladeži, kažem ti, ustani“ (usp. Lk 7,14). „Pridružujem se Papi s tom porukom pozivajući naše mlade u Vrhbosanskoj nadbiskupiji da probude oduševljenje za život, spremnost graditi ovo vrijeme, svjedočiti vrijednosti za koje se opredjeljuju“, napisao je nadbiskup Puljić u poruci, prenosi Nedjelja.ba

Ne dajmo se zaslijepiti i zarobiti

Kazao je kako živimo u vremenu kada nam sadašnje javno mnijenje ne da misliti, nego nam se uporno nameću vrijednosti koje urušavaju kršćansku antropologiju, kradu nadu, peru pamet da izgubimo svijest svoga kršćanskog i nacionalnog identiteta.

„Ta zaglušujuća buka koji put kao da unosi strah i zasljepljuje pogled u budućnost. Ovaj svijet nudi razne ponude koje zarobljuju i čine osobu ovisnom. Valja nam ustati, osloboditi se i naučiti sve promatrati, ali svojom glavom prosuđivati kriterijima vjere i morala. Zato nam je potrebno izgrađivati osobnu vjeru, koja će nam biti svjetlo, ali i snaga da znamo ustati i snagom vjere u budućnost hoditi“, napisao je.

Čovjek je stvoren iz ljubavi za ljubav

Dalje je podsjetio kako je u svakom čovjeku istinska težnja otkriti tajnu ljubavi koja ispunja ljudsko srce: „Zato snagom vjere i molitvom otkrivamo da smo voljena bića, jer nas je Bog iz ljubavi i za ljubav stvorio. Ako svjetlom vjere otkrijemo da smo voljena bića, to nam Isusova muka, smrt i uskrsnuće otkriva, onda se u nama budi snaga koja nas može podići iz svakog grijeha iz svakog mrtvila, iz svakog beznađa.

Ovakvi susreti u nadbiskupiji koji se godišnje događaju posebno daju polet da se dignemo iz svakog mrtvila i radujemo životu. Ove godine naše okupljanje u svetištu je jako ograničeno, jer još vladaju propisi borbe protiv zaraze virusom COVID-19, zato se možemo po svojim župskim zajednicama i društvenim mrežama naći i ohrabriti jedni druge da poslušamo Papin poziv: ‘Mladeži, kažem ti, ustani’“.

Ustani iz svojeg malog svijeta i otvori srce za božanske širine

„Upoznati Krista i prihvatiti ga u svoj život, nužno nas upućuje na bližnje s kojima živimo i za koje živimo. Kaže Papa: ‘Moraš postati svjestan svoje pozitivne energije’. On kaže da se ‘mrtva’ osoba zatvara u sebe, pokida odnose s drugima, ostaje površna, sklona laži i dvolična. Kad nas Isus vraća život, vraća nas drugima. Valja se istinski ohrabriti mijenjati svijet“, stoji u kardinalovoj poruci.

Na kraju je napisao kako Dan mladih u Vrhbosanskoj nadbiskupiji doživljavamo kao jedno uskrsnuće i Isus nas vraća svojoj Majci da hrabro zakoračimo u sutrašnjicu ne bojeći se križa, nego puni pouzdanja idemo naprijed. „Uzmimo sudbinu u svoje ruke, te iz vjere s Isusom gradimo sutrašnjicu pod okriljem i zaštitom naše Nebeske Majke. Želeći Vam radostan i u izobilju milosti Dan mladih srdačno vas pozdravljam i zazivam na vas obilje Božjeg blagoslova“, poručio je nadbiskup Puljić.

Kardinal Vinko Puljić: Komšić ima averziju prema Hrvatima, neću ga više zvati na prijeme

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata i zaštitnice Zagreba, 31. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (Arhiva)

Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održat će se na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 31. svibnja godine na Trgu ispred Katedrale u 19 sati, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U sklopu duhovne priprave za proslavu svetkovine Duhova i Majke Božje od Kamenitih vrata u župi sv. Marka na Gornjem Gradu, održat će se u petak, 29. svibnja, cijelonoćno klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Budući da je župna crkva sv. Marka oštećena u potresu 22. ožujka u Zagrebu, klanjanje će se održati u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, koja se nalazi unutar crkve sv. Marka, a ulaz u nju je nasuprot glavnog ulaza u Vladu Republike Hrvatske.

Klanjanje počinje večernjom misom u 18 sati, a završava jutarnjom misom u subotu, 30. svibnja u 7 sati.
Posebno se moli da Gospodin čuva i blagoslovi Zagrebačku nadbiskupiju, grad Zagreb i našu Domovinu Hrvatsku po zagovoru Majke Božje od Kamenitih vrata, najavljuju iz Zagrebačke nadbiskupije.

Središnje euharistijsko slavlje predvodit će u nedjelju na Trg ispred Katedrale apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te vjernicima grada Zagreba.

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom, manja skupina vjernika procesijski će odnijeti sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u svetište u Kamenitim vratima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari