Pratite nas

BiH

Ubojstvo u Zvorniku – okidač raspada BIH?

Objavljeno

na

Dodiku ovaj napad svakako ide na ruku, i njegovim planovima da do 2018. organizira referendum o odcjepljenju Srpske, za koji ne treba previše sumnjati kako bi završio. BIH u ovom trenutku na okupu drži samo još međunarodna zajednica, a i njima je pomalo dosta te nefunkcionalne i u svemu posve neuspješne države, piše Marcel Holjevac dnevno.hr

Podsjetimo, 24-godišnji vehabija Nerdin Ibrić se automobilom zaustavio pred policijskom postajom u Zvorniku, Republika srpska, BIH, uletio u nju, povikao “Allahu akbar” i počeo pucati po policajcima. Ubio je policajca Dragana Đurića, a ranjeni su Stevo Milovanović i Željko Gajić. Ibrić je ubijen na licu mjesta.

Bošnjački mediji, naročito oni islamistički nastrojeni poput Avaza, ga donekle pokušavaju opravdati, ili bar obrazložiti njegov čin, time da su mu Srbi ubili oca kad mu je bilo godinu dana: “Imao je godinu dana kada su pripadnici VRS-e sa pripadnicima zvorničke policije i paravojnih jedinica iz Srbije, njegovog oca Sejfu, zajedno sa oko 750 Bošnjaka, 1.juna 1992.godine odveli na Bijeli Potok, odakle su na nepoznatoj lokaciji svi pobijeni”, piše Avaz, Vehabijama blisko glasilo. Neki drugi bošnjački mediji poput “Liljana” spominju pak da su se policajci na koje je pucao nalazio na popisu optuženih i osumnjičenih za ratne zločine u Srebrenici, a koji rade na visokim funkcijama u BiH i u policijskim strukturama BiH. Koliko je taj popis vjerodostojan teško je reći, no postavlja se pitanje: ako postoje ljudi koji rade u državnoj službi, a osumnjičeni su za ratne zločine, zašto se ne nađu pred sudom, ne provede lustracija? Na žalost, slična je situacija i u Hrvatskoj, naročito u Vukovaru, i takve stvari stvarno mogu biti okidač zločina.

n1_817988S1

Nerdin Ibrić

Sve to upućuje koliko je bitno raščistiti priču oko ratnih zločina kako nekakvi “spiskovi” dvojbene autentičnosti ne bi kružili okolo i služili kao liste za odstrel.  Po čemu je to taj popis relevantan? U civiliziranim zemljama su relevantni sudovi, a na Balkanu umjesto sudova imamo Jasenovac, Bleiburg, Srebrenicu, ili sada ovo u Zvorniku,  mjesta gdje se trguje žrtvama i pravdom kao na pijacama i gdje se zbraja tko je kome još dužan koliko glava, u stilu zakonika Leke Dukađinija, oko za oko. Takvi spiskovi su opasniji od ljudi koji su na njima, a čija krivnja nije dokazana niti pred jednim sudom. No oni su i posljedica toga što nakon rata nije raščišćeno s nekim stvarima, sve u ime “pomirenja”, a u biti na štetu istog.

Država koje nije trebalo biti

Radi se očito o pokušaju bošnjačkih medija da nekako relativiziraju taj čin. S druge strane, srpski mediji ga relativiziraju time što su bratu srpskog policajca Bošnjaci u ratu ubili brata. No, na pitanje je li ovo teroristički napad ili osvetnički čin, najtočniji odgovor glasi “niti jedno”. Bošnjaci, jasno, tvrde da se radi o činu osvete, Srbi, jasno, da se radi o terorizmu. Srpska strana je ipak bliža istini, jer ubijeni nema ništa s Ibrićevim ocem, osim što je bio pripadnik srpske vojske, ali Ibrić ima s vehabijskim pokretom, čiji je član, po svemu sudeći, pa i po izjavama članova njegove obitelji, postao prije tri godine. Neki mediji sad tvrde i da Ibrić nije vikao “Allahu akbar” kad je naoružan do zuba uletio u stanicu i počeo pucati po svima tamo – što jasno ukazuje da se ne radi o ciljanoj osveti. No niti priča o islamskom terorizmu nije suština priče.

Suština je da će ovakvih stvari po svoj prilici biti sve više, iako se svi sad kunu u mir i toleranciju. Činjenica je da Bošnjaci, otkad su pred dvadesetak godina ni krivi ni dužni dobili svoju državu nisu uspjeli od te države uraditi baš ništa. A tu državu dijele sa Srbima kao neželjenim suvlasnikom kojeg bi rado istjerali iz vlasničkog lista BIH i Hrvatima kao neželjenim podstanarom, kojeg uspješno malo po malo istjeruju iz svih dijelova BIH osim Zapadne Hercegovine, gdje su Hrvati etnički homogeni pa ih ne mogu pritiscima tek tako eliminirati. Od stjecanja neovisnosti oni nemaju nikakvih ekonomskih, sportskih, znanstvenih ili društvenih uspjeha i rezultata, a najgore od svega, ne uspijevaju niti u ambiciji da dominiraju Bosnom i Hercegovinom. U tome ih ometaju “tvrdoglavi” Hrvati koji ne pristaju biti građani trećeg reda u svojoj zemlji, a i postojanje RS. BIH nije nacionalna država Bošnjaka, što proizvodi iste onakve frustracije kakve je Jugoslavija uzrkovala kod Srba, i koje su dovele do rata. I Srbi u Jugoslaviji i Bošnjaci u BIH čine oko polovicu stanovništva, dakle nemaju kritičnu masu da pretvore državu u svoju nacionalnu, a opet, razumljivo, ne mogu biti zadovoljni statusom “jednog od tri (šest) naroda”. Problem je u nerealiziranoj ambiciji stvaranja nacionalne Bošnjaka, što je uzrok dubokih frustracija, pa se stoga ih se sve više okreće islamskoj religiji kao jedinom jakom kohezivnom elementu koji ih drži na okupu. A kako je radikalni islam izrazito destruktivno i neprijateljski nastrojen kako spram zapadne civilizacije tako i spram istočnog kršćanstva, bit će još terorističkih napada po Bosni, a možda i okolici, naročito u dijelovima Srbije s velikom muslimanskom manjinom, poput Sandžaka. Ne treba nipošto zaboraviti niti da je u formiranju modernih, političkih nacija na balkanu, upravo religija, kao i kod brojnih drugih nacija, bila najbitniji razlikovni faktor. Kulturološki gledano, a i realno, Hrvati su katolici, Bošnjaci su muslimani – tako su se i zvali za SFRJ, a Srbi pravoslavci.

Stopama SFRJ

Jedan od razloga propasti SFRJ, možda najbitniji, je upravo bilo nepostojanje kohezivnog faktora među njenim narodima. Povijest pokazuje kako države sastavljene od naroda koji dolaze iz različitih civilizacijskih subkonteksta ne opstaju dugo, a dok opstaju, opstaju uglavnom kao diktature, putem prisile. Primjeri su brojni – države nastale nakon Prvog svjetskog rata, kad su Britanci krojili karte Europe na štetu Njemačke, poput Čehoslovačke, Iraka, ili Jugoslavije, su se raspale ili su u stanju raspadanja. SSSR se raspao, a neprijateljstvo između muslimanskih država proizašlih iz njega i pravoslavnih raste. Sve vodi prema raspadu BIH: događaj u Zvorniku je samo još jedan čavao u njen lijes.

Imamo li ovdje novi slučaj “ubijenog srpskog svata”, koji je poslužio kao okidač rata u BIH devedesetih? Ne, jer na rat nitko nije spreman, povode ratova treba razlikovati od njihovih uzroka. Niti ratovi izbijaju nepripremljeni. Ali ono što imamo je slučaj koji jasno upućuje na to da je BIH teško održiva. Nju na okupu drži samo još međunarodna zajednica, a i to je pitanje do kad. Ona se sve više nameće kao neuspjeli projekt, nalik porazu američke politike u Iraku. Stvari treba gledati u širem kontekstu rasta ISIL-a, starih konflikta u BIH, i cjelokupne geopolitičke situacije. Kao jedino logično rješenje nameće se formiranje bošnjačke nacionalne države, kojoj bi Bošnjaci sami kontrolirali njenu internu dinamiku, i nad kojom bi imali kontrolu. Također bi time i Srbi u BIH dobili ono što žele. Argumenti protiv toga su do sada išli u dva smjera. Jedan je “briga za Hrvate” u BIH, koji bi time bili svedeni na manjinu, što je glupost jer su Hrvati u BIH ionako prepušteni na milost i nemilost raznih Komšića i Bakira, ionako ne da su svedeni na manjinu nego su praktički nestali iz Sarajeva i srednje Bosne, ima ih još samo šačica koji nisu iselili što pod pritiskom, što iz ekonomskih razloga. Sarajevo danas naravno jest “multietnički grad”, ima u njemu raznih nacija, Saudijaca, Turaka, Arapa, čak i ponešto Kineza, pa i poneki pokazni Hrvat. U Sarajevu još uvijek perfidno glumataju đes’ba raju, dobrohotnost, čaršiju, ćevape, ali zapravo je sve nacionalno strogo filtrirano kad se radi o zapošljavanju, naročito na boljim mjestima u javnom sektoru, i politici. Drugi je taj da bismo u tom slučaju imali veliku Srbiju, odnosno da bi preko Save bila Srbija. A što je ovako preko Save? Republika sprska. Naprotiv, sređivanje stanja u neposrednom susjedstvu i stabilizacija područja bi Hrvatskoj i te kako išla na ruku. A Srbija ne predstavlja Hrvatskoj prijetnju u smislu teritorijalne ekspanzije, već jedino u smislu “politike regiona” koju guraju naši političari uz potporu EU. A upravo je “cjelovita avnojska” BIH temelj te i takve “politike regiona”!

Zemljica Bosna ili avnojske granice?

U ratu, kad se krojila budućnost BIH, razmišljalo se u dva smjera. Jedan je išao u smjeru stvaranja “zemljice Bosne”, muslimanske države, na teritoriju gdje pretežno žive Bošnjaci, a drugi u smjeru očuvanja cjelovitosti uz trodiobu vlasti, što je na kraju oživotvoreno u ovakvoj nefunkcionalnoj “asimetričnoj (kon)federaciji”; nekom čudnom hibridu države. To se tada činilo kao bolje rješenje, ali danas to više nije tako. Alija Izetbegović je naginjao tom rješenju, ali je na kraju uz određen pritisak MZ ipak na kraju odlučio u korist održanja avnojske BIH. No takva BIH je zapravo još jedan propali Titov projekt, kao i Jugoslavija. Ona je stvorena je u maksimalnim povijesnim i etničkim granicama samo zato jer je Titu odgovaralo da što više oslabi i Srbiju i Hrvatsku kako bi osigurao svoju vlast održavajući ravnotežu snaga i stalno, ispod površine na kojoj se proklamiralo bratstvo i jedinstvo, održava tinjajuće tenzije između Srbije i Hrvatske. Jer, njegova vlast se između ostalog temeljila i na stvaranju podjela koje je on koristio kako bi sebe učvrstio na poziciji arbitra i kohezivnog faktora, “bez kojeg bi se sve raspalo”. Na kraju, naravno, i nije bilo drugog kohezivnog faktora, pa je njegovom smrću prestala postojati i SFRJ, a ovakva BIH postala sasvim nepotrebna. Naime, u uvjetima neovisnosti Hrvatske i Srbije kao država, za takvom BIH nema nikakve realne potrebe kao za nekom “tampon zonom” i “Jugoslavijom unutar Jugoslavije”. Ona ne treba niti Bošnjacima, jer ionako ne mogu njome vladati. Jednostavno je prevelika za njihove realne dosege.

Na žalost, Hrvatska za takav scenarij nije spremna. Njena politika, umjesto da, kako to radi svaka normalna država, ima razrađen plan za svaki “što ako” scenarij, uporno ponavlja kako je ona za “održanje cjelovite BIH”, kao da to zavisi od Hrvatske hoće li Bosna ostati cijela, i kao da će Hrvatsku itko išta pitati odluči li MZ u korist disolucije države, ili stvari jednostavno nezaustavljivo krenu u tom smjeru! No, dođe li do toga, kako se Hrvatska treba postaviti? Jednostavno, onako kako su se u ratu devedesetih ponašale zapadne države, koje su pričale o miru, a ispod žita prodavale oružje i naftu i pomagale na razne načine onom kom im je u tom trenutku odgovaralo pomagati, dok su njihovi građani gledali rat na CNN-u uz pivo i kokice. Dođe li do sporazumne disolucije BIH, a stvari nedvojbeno idu u tom smjeru, rata ovaj put vjerojatno neće biti, ali to ne znači da se to nas ne tiče. U tom slučaju, Hrvatska politika svakako ne smije aktivno poticati raspad, naročito ne javno, ali treba znati koji su joj prioriteti i kakav ishod želi, i naročito kako će zaštiti nacionalni interes. Pametna politika je ona koja zna pronaći i definirati svoj interes u svakom mogućem razvoju situacije, a glupa politika je ona koja smatra da situaciju može u potpunosti kontrolirati i da nitko drugi osim nje nema legitimne interese i sredstva da utječe na razvoj situacije.
Marcel Holjevac dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Konstituiran novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Martinović predsjedavajući Doma naroda PFBiH, Čampara zamjenik

Polaganjem svečane prisege, formiranjem Klubova konstitutivnih naroda te kluba Ostalih te izborom rukovodstva doma, konstituiran je novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

I u novom sazivu ostao je nepopunjem Klub izaslanika iz reda srpskog naroda, jer u pojedinim županijama jednostavno nema zastupnika iz ovog naroda te ih ne mogu ni delegirati u Federalni dom naroda. Tako je danas od predviđenih 58 prisegnulo ukupno 55 izaslanika. Za predsjedatelja Doma naroda izabran je Tomislav Martinović (HDZ BiH). Ova stranka inače ima i najviše izaslanika u Domu naroda, 13 od 17 u Klubu Hrvata te jednog u Klubu Srba.

Preuzimajući dužnost predsjedatelja od Lidije Bradara (HDZ BiH), Martinović se zahvalio na povjerenju kazavši kako je Dom naroda PFBIH važan segment vlasti u Federaciji, te je dodao kako je njegovo imenovanje privremeno rješenje te kako će zbog njegovih osobnih razloga ali i nekih kadrovskih rješenja njegovo mjesto uskoro preuzeti netko drugi.Iskazao je nadu da će zajedno sa ostalim izaslanicima zajednički uspjeti ovaj Dom voditi u ustavnim i zakonskim okvirima i ispuniti sve zadaće koje pred ovaj saziv budu postavljene.

Zahvalio je dosadašnjoj predsjedateljici na svemu što je uradila, kazavši da je njen imperativ bio Ustav i zakon i da je na tome ustrajala. Bradara je u svom kratkom obraćanju podsjetila na rad doma u sad već proteklom sazivu, usvojene ali i neusvojene zakone. Poslala je i sljedeću poruku: „Sviđalo se to nekima ili ne, ovo je Dom naroda Parlamenta Federacije, Dom konstitutivnih naroda i ostalih, i takav će i ostati“.

Za dopredsjedatelja iz reda bošnjačkog naroda izabran je Aljoša Čampara (SDA), dok prijedlog nekolicine zastupnika iz Kluba srpskog naroda da za dopredsjedatelja doma iz reda ovog naroda bude izabran Žarko Vujović (SDP) nije dobio potreban broj glasova te je mjesto drugog dopredsjedatelja zasad neupražnjeno.

Prije izbora rukovodstva, formirani su Klubovi naroda. Predsjednik Kluba Hrvata je Ivo Tadić (HDZ BiH), Kluba Bošnjaka Jasmin Duvnjak (SDA) , dok Klub izaslanika iz reda srpskog naroda nije izabrao predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Objavljeno

na

Objavio

Uhićenje pet osoba u Bosni i Hercegovini koje se povezuje s terorizmom za stručnjake za sigurnost i terorizam nije nikakvo iznenađenje. Takve su slučajeve i očekivali s obzirom na veliki broj ilegalnih migranata koji su na teritorij BiH ušli ili s lažnim ili bez ikakvih dokumenata.

Služba za poslove sa strancima BiH u prva je dva mjeseca 2019. godine na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, stoji u priopćenju Službe za poslove sa strancima koja, među ostalim, navodi kako su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.

Tu zadaću provode u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Neopravdane kritike

Iz Službe za poslove sa strancima objavili su samo inicijale osumnjičenih za terorizam te njihova godišta, a iz toga se može vidjeti kako je riječ o mlađim muškarcima u dobi od 22 do 34 godine.

“Riječ je o osobama G. R. Z. (34), N. S. S. (30), K. Q. (23) i F. A. A. (25), koje predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, kao i osobama Z. U. (22), S. A. (24), za koje Služba trenutačno u suradnji s partnerskim agencijama i zemljama podrijetla provodi postupak potvrđivanja identiteta, kao i utvrđivanja svih ostalih činjenica nužnih za njihovo udaljavanje s teritorija BiH, na osnovi prethodno izrečenih mjera protjerivanja”, stoji u priopćenju za javnost Službe za poslove sa strancima BiH.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za Večernji list komentirao je uhićenja petorice potencijalnih terorista kazavši da “policija još uvijek provodi istragu te ispituje uhićene o njihovim kontaktima, kako u BiH tako i izvan, te načinu dolaska do Bosnu i Hercegovinu kao i tko ih je poslao i s kojim zadatkom”.

Ministar Mektić nije mogao ulaziti u detalje jer, kako kaže, istraga je još uvijek u tijeku, ali je naglasio “kako je ovo samo početak te da policija priprema veliku akciju kako bi mogla locirati i uhititi ne samo potencijalne teroriste već i kriminalce”.

Tijekom 2018. godine u BiH je ušlo nešto više od 24 tisuće ilegalnih migranata, a ministar sigurnosti Dragan Mektić najavio je kako se i u ovoj godini može očekivati nešto slično, odnosno najmanje 25 tisuća novih migranata. Novi migrantski val u Bosni i Hercegovini očekuju na proljeće.

Unatoč raznim kritikama civilnih društava kao i nekih institucija iz Zapadne Europe na rad hrvatske policije o tome kako se hrvatska policija na brutalan i nehuman način odnosi prema migrantima te traženjima da se otvori granice, hrvatska je policija, nakon uhićenja tih petero potencijalnih terorista, pokazala kako oni samo štite državnu granicu te nacionalni interes ne samo Hrvatske već i EU.

Da se teroristi najlakše mogu infiltrirati među migrante, dokazao je i teroristički napad u Parizu 13. i 14. studenog 2015., u kojem je smrtno stradalo 137 osoba, a svi su teroristi prošli balkanskom rutom. Prebacivanje terorista s migrantima nije problem s obzirom na to da ISIL nema problema s financiranjem.

Visoki američki dužnosnik nedavno je izjavio za američke medije kako je više od tisuću boraca pripadnika terorističke organizacije Islamske države pobjeglo iz Sirije i Iraka noseći sa sobom gotovinu u iznosu od 200 milijuna dolara te kako se borba protiv terorista ne treba voditi samo na teritoriju Sirije i Iraka već diljem svijeta.

Paradoksalna situacija u BiH: Migrante smjestili nadohvat oružja i streljiva!

Uhićenja u suradnji sa SAD-om

“Svakako da bi Hrvatska, nakon ovih uhićenja, trebala dodatno pojačati razinu sigurnosti i još više pojačati kontrolu granice”, kazao je za Večernji list stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ističući kako nije ništa novo da je preko “Bosne” potencijalnim teroristima trenutno najlakše ući u Europu.

“To nije prva, a vjerojatno ni zadnja takva situacija s obzirom na to da je tu još od rata ostalo ljudi koji su došli s Bliskog istoka i te se veze sa svojim okruženjem nisu pogubile, ostale su, a vjerojatno su se još i razvile.

Ako je to uhićenje izvela policija BiH, sumnjam da je to bilo bez ikakvih dokaza, a vrlo je izvjesno da su partnerske službe, američke (CIA) i druge, dale određene naznake koje ipak malo dublje prate te potencijalne međunarodne teroriste”, kazao je Cvrtila napominjući kako i Hrvatska tu može biti u velikom problemu s obzirom na to da najdužu granicu ima upravo s BiH i ističući kako “kritične točke na granici nisu zatvorene nikako, ni hermetički ni fizički, te kako je još 2015. trebalo krenuti u procjenu najkritičnijih točaka i njih zatvoriti.”

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari