Pratite nas

Vijesti

Višnja Starešina u Bujici: Danas se ruši zid globalizma u Bruxellesu, a mi nemamo Tuđmana!

Objavljeno

na

Višnja Starešina u Bujici: “Godine 1989. Rušio se zid komunizma u Berlinu, danas se ruši zid globalizma u Bruxellesu, a mi nemamo Tuđmana!”

Naša politička scena izgleda kao da stari Politbiro rotira svoje kadrove iz različitih stranaka – izjavila je u Bujici na Z1 Višnja Starešina, politička analitičarka i kolumnistica Slobodne Dalmacije.

Kritički je govorila o vanjskoj politici Plenkovićeve Vlade, naročito o odnosu prema Hrvatima u BiH i Haaškome sudu. Pohvalila je Orbana i Trumpa te objasnila zašto Marakeški sporazum nije dobar za Hrvatsku.

Starešina je članica vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, a mišljenja je da se naša politika već dugi niz godina sustavno srozava i daleko je ispod razine one koju je vodio dr. Franjo Tuđman. “Nije dobro da Budo Lončar još uvijek dijeli svoje savjete na Pantovčaku i Zrinjevcu,” smatra Starešina.

Na početku emisije Višnja Starešina prokomentirala je spoemnik dr. Franji Tuđmanu u Zagrebu: ”Mislim da je spomenik sjajan i snažan i da će svim budućim generacijama donositi jednu poruku snage i vizije. Meni se sviđa i mislim da mu je tamo mjesto.”

POLITIČKA KLASA K’O SOCIJALISTIČKI SAVEZ!

Starešina je u Bujici govorilo o trilogiji – Vježbe u laboratoriju Balkan, Haaška formula i Hrvati pod KOS-ovim krilom – koju je predstavila prvo na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a potom i u prepunoj dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu, gdje su predstavljači bili Ivana Petrović s Nove TV i dr. Ivica Šola. U uvodnom dijelu emisije objavljen je osvrt Davora Ive Stiera, bivšeg ministra vanjskih poslova, na Starešinine knjige, a zanimljivo je da se Stiera dugo nije moglo vidjeti na nekoj od televizija…

“Zanimljivo bi bilo usporediti kraj 80-ih i današnje vrijeme. Krajem 80-ih pada komunistički sustav koji je došao do svog ekonomskog kraha i rušenjem Berlinskog zida otvorena su vrata rušenju prosovjetskog komunističkog imperija. Danas se raspada jedan drugi poredak, koji je tada nastajao. Raspada se globalistički poredak s liberalnom agendom i ponovo se na europskom tlu odvija sličan scenarij. Samo što se tada srušio zid u Berlinu, a danas se ruši jedan nevidljivi zid u Bruxellesu. Oba poretka ruše se jer su se iscrpili ekonomski, a zapad i Amerika od koje je krenuo globalizam, prvi su shvatili da ovakav poredak ugrožava same temelje naše civilizacije,” analizirala je u Bujici Višnja Starešina.

Povukla je i usporedbu s Hrvatskom: – Gledamo nekadašnju partiju, Socijalistički savez u jednom drugom vremenu. Oktroirali su svu vlast i raznoraznim rotiranjima spremni su tu vlast održavati…

Na pitanje misli li na Plenkovića, Starešina odgovara: – Ne samo Andreja Plenkovića, nego na tu cijelu političku klasu. Nema tu razlike, oni mogu bez problema cirkulirati iz jedne stranke u drugu i treću… Sklapaju koalicije bez ikakvih moralnih principa. To je ta ista politička kasta koja je raspoređena po svim strankama. To poništava samu bit višestranačja, samu bit demokratskog poretka.

Starešina smatra da nakon Tuđmana Hrvatska više nije imala snašnog političara, suverenista: – Ono je bilo vrijeme snažnih promjena i imali smo snažne pojedince. Dr. Tuđman je bio u poziciji da dnevno donosi 20-ak odluka o kojima je ovisio opstanak naroda. To je bila politika iznimno visoke razine, a danas na čelu države imamo ljude koji ne donose tako snažne odluke… Danas nas vode ljudi koji su odrasli u administraciji, gdje malo stavite diplomatske tablice pa idete na domjenke itd… Međutim, kada dođe vrijeme za donošenje pravih odluka, onda imamo problem, jer nismo razvili niti jedan institut, nikakvu analitiku. Sve se svodi na savjete starih kadrova, poput Lončara…

ZAŠTO JE BUDO LONČAR DOBRODOŠAO?!

“Ne znam kako to da je Budo Lončar tako dobrodošao na Pantovčaku i na Zrinjevcu… Vjerojatno naši vrhovi vlasti cijene njegove usluge,“ ironična je bila Starešina i napomenula: “U svojoj sam knjizi dokumentirala ne samo da se Lončar kao tadašnji ministar vanjskih poslova SFRJ zalagao za uvođenje embarga protiv Hrvatske – pa bez njegove suglasnosti rezolucija kojom je uveden embargo ne bi mogla biti donesena! On i tadašnji ambasador Jugoslavije odradili su posao u Vijeću sigurnosti za donošenje embarga, a postoje informacije da bi Kina sasvim sigurno uložila veto…“

Danas Hrvatska strateški radi s Kinom, bez obzira što su 90-ih bili protiv naše mlade države: – Kina je izrasla u velesilu upravo zahvaljujući globaliziranoj ekonomiji i meni je savršeno jasno zbog čega želi biti globalni partner Hrvatskoj i zbog čega jača svoju prisutnost na tzv putu svile. No, meni nije jasno kakav interes u tako naglom okretanju Kini ima Hrvatska?! Sve je počelo s Pelješkim mostom, pa projekti za izgradnju vjetroelektrana… Posebno me iznenadila željeznica… Imamo iskustva kako je Kina dovela u ovisnost neke zemlje jer nisu mogle podmirivati svoje dugove. Osobito me je iznenadilo kada sam vidjela da je predsjednik Vlade najavio suradnju sa Huaweiem na digitalizaciji državne uprave. Mi uopće ne znamo u kojem smjeru ide Hrvatska! Sada, kada Amerika preko Inicijative triju mora okuplja staru EU, mi idemo surađivati s Kinom, a dobro znamo kakav je međusobni odnos Kine i Amerike.

PLENKOVIĆ GAJI SIMPATIJE PREMA MACRONU…

Starešina smatra da se Hrvatska treba držati uz Trumpa i Orbana, a ne Macrona i Merkel: – Plenković očito gaji simpatije prema politici predsjednika Macrona i prema politici kancelarke Merkel, koja već dvije godine pada prema dolje. Njihova globalistička politika ide prema svoje kraju i to je svakome jasno. Ne vidim niti jedan utemeljen razlog zbog kojeg bi Hrvatska podržavala njihovu agendu koja nam ne pomaže ni u čemu, a ignorirala američku agendu koja jača državu.

Potpuna je neistina da su protiv Marakeškog sporazuma bile samo članice Europske unije iz bivšeg komunističkog sustava, a što je u Maroku izjavio ministar Davor Božinović, koji je svjesno prešutio Italiju, Švicarsku ili Austriju – rečeno je u emisiji: “Najbolji pokazatelj je to šo je Sebastian Kurz prije pregovarao oko Marakešskog sporazuma, kada je bio ministar vanjskih poslova, ali je sada kao premijer Austrije izašao iz njega. Hrvatski interes nije upuštati se u rasprave je li sporazum obvezujući ili nije – jer on jest obvezujući u trenutku kada kao država uđete u njegove odredbe. Niti jedan dokument UN-a ne može riješiti probleme migracija, ali kada se nađe prilika da vi budete hotspot, vi ćete to i postati. Hrvatska je imala jedan jednostavan način da od sebe otkloni sporazum iz kojeg je izašao SAD, a bez Amerikanaca ne može ozbiljno zaživjeti niti jedan međunarodni sporazum.“

Starešina još napominje: – Mi smo na migrantskoj ruti između Europe i novog žarišta, koje je Bosna i Hercegovina. Apsolutno je pogubno za hrvatsku nacionalnu sigurnost i za neki kratkoročni politički interes usvajati prema migrantima politiku koja je suprotna od politike naših europskih susjeda i tu priča završava.

BOŽIĆNI SASJMOVI U NJEMAČKOJ – OGRAĐENI BETONSKIM BLOKOVIMA!

U Bujici su objavljene fotografije božićnih sajmova u Njemačkoj, ograđenih betonskim blokovima i žicom, a o čemu se šuti u većini medija: – Europa se dovela u situaciju da ne može integrirati određene skupine i da su one sigurnosna prijetnja, što se vidi i sa njihovih sajmova… Mislim da svaka država koja se ozbiljno ne suočavam s tim problemom ima pravo odlučiti da ona takav problem ne želi razvijati u sebi. Mi zaboravljamo što se u BiH događalo za vrijeme rata. Također su dolazili razni “humanitarci” koje se moralo propustiti, a koji su zapravo bili bivši borci Al-Qaede i sličnih organizacija… Tako se deset godina poslije, u svim globalnim dokumentima rat u Bosni i Hercegovini tretira kao početak džihadizma u Europi. Taj model se odvijao u Središnjoj Bosni, a meta su bili Hrvati, katolici… Hrvatska ima jasna iskustva što se može dogoditi, ako ne razumijemo motive s kojim dio tih ljudi dolazi i ako se ne napravi razlika. Što to znači za Hrvatsku, ako imate u Bihaću ciljano preplavljen broj ljudi koji su ohrabreni da odlaze u Europu?! S druge strane, imate izgradnju naselja za migrante u slabo naseljenom području oko Petrinje, pa se zapitajte što ćete za desetak godina tamo dobiti?!

NAKON TUĐMANA, HRVATSKA NIJE IMALA JASNU POLITIKU PREMA BiH!

Iznimno kritički, Starešina je progovorila o odnosu aktualne politike prema Hrvatima iz BiH: – Nakon odlaska predsjednika Tuđmana, Hrvatska nije imala politiku prema Bosni i Hercegovini sukladno pravilima koja joj nalaže Dayton. Mi možemo predsjedniku Tuđmanu danas, s ove distance, prigovarati ovo ili ono, ali je on imao jasnu i snažnu politiku prema Bosni i Hercegovini i imao je političke prioritete, a jedan od njih je bio i sklapanje partnerstva sa SAD-om. Cijelo vrijeme se radi na tome da se prepušta da u BiH jača srpsko-ruska os i bošnjačka koja je ojačala uz pomoć Turske. Kada dođu tzv. desne vlade u Zagrebu, onda se daju neke kamilice i daje se potpora HDZ-u BiH za kojeg također ne vidite da ima neku ispravnu politiku, već tu zapravo postoje interesi Milorada Dodika…

S posebnim ogorčenjem Višnja Starešina osvrnula se na privođenja srpskih ratnih zločinaca u Vukovaru. Podsjetimo, zaposlenik gradskog poglavarstva Vladimir Vezmar i tzv. Srpskog vijeća općina Milan Ivanović privedeni su bez lisica na rukama, iako Zakon o kaznenom postupku drukčije nalaže. S druge strane, Đuro Brodarac svojedobno je priveden, kao i ostali hrvatski branitelji, s lisicama na rukama. Upravo te dvije fotografije objavila je Bujica, a Starešina je rekla: – Očita je razlika u privođenju. Što se tiče Vukovara, ja sam pratila te procese uživo u Haagu, ali i putem obilne dokumentacije. Vukovar je najveća travestija i tu je veliki značaj KOS-ovih struktura koje su se branile svim sredstvima, ali i hrvatskih struktura koje su s njima povezane i dopustile su da se s Vukovara otkloni odgovornost Jugoslavije, Beograda i JNA.

Bruxelles: Tisuće prosvjednika protiv UN-ova sporazuma o migrantima

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari