Čak 97 posto pozvanih mladića odazvalo se pozivu na temeljno vojno osposobljavanje, čime se ne može pohvaliti nijedna europska zemlja, rekao je ministar obrane Ivan Anušić u petak u Zagrebu.
“Od ukupno pozvanih mladića njih 97 posto je odlučilo služiti svojoj državi, samo tri posto imaju priziv savjesti. Te postotke nijedna europska zemlja ne može dohvatiti”, kazao je Anušić u uvodnom obraćanju na konferenciji “Hrvatska i Europa na prekretnici”, u organizaciji hrvatskog eurozastupnika Karla Resslera.
Ministar je dodao da u razgovorima sa svojim kolegama doznaje da druge zemlje “imaju problem uopće uvesti vojnu obuku, a kamoli postići tako velik odaziv”.
Broj ročnika u drugom naraštaju temeljnog vojnog osposobljavanja, koji je počeo 18. svibnja, povećan je s 800 na 900.
Anušić: Odaziv ulijeva nadu u modernizaciju vojske
Anušić je rekao da “nevjerojatno velik postotak” odaziva ulijeva golemu nadu u modernizaciju Oružanih snaga te popunu njihova profesionalnog i pričuvnog sastava.
Osim Hrvatske, obveznu vojnu obuku u Europskoj uniji imaju još samo Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska.
Iskustva koja hrvatski vojnici iz misija diljem Europe i svijeta donose u domovinu su neprocjenjiva, zbog čega je Anušić kazao da suradnja Oružanih snaga s drugim zemljama ne smije biti ograničena.
Dodao je da to vidi kao jedan od političkih problema koji bi trebalo rješavati i gdje je potreban konsenzus.
Ulaganja u hrvatsku obrambenu industriju
Anušić je istaknuo da je Ministarstvo obrane u protekle dvije godine uložilo 150 milijuna eura u hrvatske tvrtke obrambene industrije, za koje je kazao da “gaze velikim koracima na svjetskom i europskom tržištu”.
Kao primjere naveo je kompanije Orqa, DOK-ING, HS Produkt, Đuro Đaković i Končar.
Dodao je da se više od 180 tvrtki u Hrvatskoj bavi “proizvodnjom i razvojem patenata u obrambenoj industriji”, što je nazvao velikom prilikom za hrvatsko gospodarstvo, ali i bolju sigurnosnu situaciju.
Rekavši da mnoge države “žive” isključivo od obrambene industrije i spomenuvši Izrael kao primjer, kazao je da ne vidi problem da Hrvatska ovaj trenutak iskoristi za stvaranje potpuno nove gospodarske grane koja će se razvijati upravo na obrambenoj industriji.
Hrvatska i Europa na prekretnici
Konferencija okuplja brojne sudionike radi rasprave o ključnim izazovima s kojima se suočavaju Hrvatska i Europska unija.
Teme obuhvaćaju sigurnost i obranu, konkurentnost, geopolitičke promjene, situaciju u hrvatskom susjedstvu te šira društvena i identitetska pitanja, ističe se u priopćenju Resslerova ureda. (Hina/K)