Vojno-redarstvena akcija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. godine u ranim jutarnjim satima s ciljem oslobađanja okupiranih područja zapadne Slavonije. Ova operacija označila je prekretnicu u Domovinskom ratu i pokazala odlučnost Hrvatske vojske i policije u borbi za slobodu i cjelovitost države.
Početak napada: Bljesak započinje
Operacija je službeno započela u 5:30 sati. Hrvatska vojska i specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova RH krenule su u koordinirani napad iz smjera Novske i Nove Gradiške. U akciji je sudjelovalo oko 7.200 pripadnika Hrvatske vojske i policije. Među ključnim postrojbama bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade, uz podršku domobranskih i protuoklopno-topničkih jedinica.
Glavni cilj bio je ulazak u Okučane – strateško uporište pobunjeničkih snaga i epicentar napada na zapadnoslavonsko područje.
Oslobađanje zapadne Slavonije i pad Okučana
U manje od 32 sata hrvatske su snage oslobodile oko 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija. Prvog dana operacije zauzet je Jasenovac, a već drugog dana i Okučani, čime je slomljen otpor u južnom i središnjem dijelu neprijateljske enklave. Preostale snage 51. lake brigade SVK nastavile su borbu na sjeveru sve do 4. svibnja, kada su se preostali srpski vojnici predali ili povukli u Bosnu.
U operaciji su poginula 42 hrvatska branitelja, dok ih je 162 ranjeno. Gubici protivničkih snaga procijenjeni su na između 350 i 450 mrtvih te oko 1.200 ranjenih, a zarobljeno je više od 1.500 neprijateljskih vojnika.
Srpska odmazda i raketiranje Zagreba
Nemoćni pred uspjehom hrvatskih snaga, vodstvo tzv. RSK odlučilo se na teroristički čin. Dana 2. i 3. svibnja, Zagreb je raketiran višecijevnim bacačima M-87 Orkan, pri čemu je ubijeno petero civila, a više od 200 ih je ranjeno. Raketirana su i druga hrvatska mjesta – Karlovac, Sisak i drugi gradovi.
Predsjednik RSK Milan Martić javno je priznao da je osobno izdao zapovijed za raketiranje, čime je sebi osigurao mjesto na optužnici Haaškog tribunala zbog ratnih zločina. Njegovo priznanje ostalo je jedan od rijetkih primjera otvorenog hvaljenja zločina protiv civilnog stanovništva.
Vojno-redarstvena akcija Bljesak
Vojno-redarstvena akcija Bljesak pokazala je snagu, organiziranost i odlučnost Hrvatske vojske. Bila je to prva velika ofenziva koja je dala jasan signal da Hrvatska može i hoće vratiti okupirane teritorije. Ubrzo nakon nje uslijedila je Operacija Oluja, kojom je Hrvatska konačno obranila svoju slobodu i teritorijalni integritet.
Bljesak ostaje urezan u hrvatsko kolektivno sjećanje kao simbol vojničke hrabrosti, domoljublja i strateške izvrsnosti.