Obilježena je 75. godiŔnjica blajburŔke tragedije. Ove godine zbog pandemije, komemoracije su održane na tri lokacije, u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu.
ā Komemoracije su bile dostojanstvene zbog specijalnih uvjeta, bilo je manje sudionika, rekao je u Temi dana akademik Zvonko KusiÄ, posebni savjetnik predsjednika Vlade za druÅ”tvena pitanja.
KusiÄ je rekao kako je to jedna od najveÄih tragedija u povijesti hrvatskog naroda.
ā To je sluÄaj kada su pobjednici glorificirali pobjedu, a grobovi od poraženih se nisu ni obilježavali, a to se prenosilo u obiteljima ā to su obiteljske tragedije, uvijek su živjele u narodu, dodao je.
Znalo se to na neki naÄin, rekao je KusiÄ, iako je bilo prikriveno, i sada kada imamo slobodnu Hrvatsku, na neki naÄin je to izaÅ”lo na vidjelo. Dodaje da je to jak emocionalan naboj kod svih tih ljudi, kod obitelji preživjelih, to su njihove tragiÄne priÄe koje potenciraju i stvaraju posebno ozraÄje.
Komemoracija je ove godine održana i misom u Sarajevu koju je predvodio kardinal PuljiÄ, Å”to je izazvalo negodovanje dijela javnosti u BiH, a danas je nekoliko tisuÄa ljudi sudjelovalo u prosvjednoj Å”etnji uz brojno policijsko osiguranje. IstiÄu da je rijeÄ o neprihvatljivom Äinu kojim se pokuÅ”avaju izjednaÄiti žrtve ustaÅ”kog terora i onih koji su nad njima poÄinili zloÄine, KusiÄ kaže da je to stara tena pokuÅ”aja politizacije.
ā Komemoracija u Bleiburgu je uvijek bila na neki naÄin ispolitizirana. Uvijek su bile optužbe da se radi o rehabilitaciji NDH, meÄutim, ovdje se radilo o misi, o jednom sveÄanom Äinu koji nema veze s rehabilitacijom. MeÄutim, razni politiÄki akteri (ā¦) su se uvijek ukljuÄivali oko tih dana i to je svojevrsni neprijateljski savez. Vjerujem da Äe uvijek biti takvih sluÄajeva. Nažalost, nije dobro da se politika i da se politizacija mijeÅ”a u taj Äin. Najbolje bi bilo da komemoracije budu zaista za žrtve, rekao je.
KusiÄ kaže da je i politizacija to Å”to je povjerenica VijeÄa Europe za ljudska prava Dunja MijatoviÄ rekla kako bi se misa u Sarajevu za stradale na Bleiburgu mogla pretvoriti u veliÄanje ustaÅ”kog režima.
Premijer Andrej PlenkoviÄ je u Äetvrtak sa sjednice Vlade komentirao komemoraciju u Bleiburgu. Ustvrdio je da je jasno da je zahvaljujuÄi antifaÅ”istiÄkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugoga svjetskog rata izaÅ”la kao pobjednica. U srednjoj i istoÄnoj Europi 1945. godina donijela je poraz faÅ”izma, ali nije donijela demokraciju nego novi totalitarizam ā komunizam. U Hrvatskoj je svibanj te godine ostao sinonim za poratne komunistiÄke zloÄine.
ā Tada su deseci tisuÄa ljudi razoružanih vojnika poraženih snaga, ali velik broj civila koji su bježali od uspostave komunistiÄkog režima od Bleiburga, preko Tezna do Križnog puta odnosno kolone smrti pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to dogaÄalo nakon službenog zavrÅ”etka II. svjetskog rata. Taj masovni zloÄin i progoni te uhiÄenja svih tzv. klasnih neprijatelja i neistomiÅ”ljenika kao i represalije prema KatoliÄkoj crkvi izazvao veliki nemir i strah kod velikog dijela hrvatskog naroda, rekao je PlenkoviÄ.
KusiÄ je na Äelu VijeÄa za suoÄavanje s posljedicama totalitarnih režima, rekao je kako je povijest kao samoposluga ā svatko si izvrÄe ono Å”to mu paÅ”e, a naÅ”e poimanje dogaÄanja i tumaÄenje povijesnih dogaÄaja je uvijek selektivno.
Za premijerovu izjavu sa sjednice Vlade kaže da je tu sintetizirano sve Å”to trebamo znati i kako se trebamo postaviti prema tim dogaÄanjima. Rekao je kako je VijeÄe za suoÄavanje s posljedicama totalitarnih režima donijelo smjernice i preporuke u kojima je i dio koji se odnosi na antifaÅ”istiÄku borbu i II. svjetski rat, a smjernice govore o tome kako treba postupati, a oni koji to osporavaju su uglavnom ekstremi na politiÄkoj sceni. Boji se da oni nikada neÄe potpuno prestati, a za smjernice kaže da su namijenjene za oko 80, 90% dobronamjernih ljudi i za mlade, da se educiraju jer Äe nas to dovesti do kulture sjeÄanja.
ā Bleiburg je jedan sinonim, jedan simbol, tamo nije bilo toliko žrtava, bilo ih je kasnije, ali Bleiburg je prvi poÄeo zato Å”to ga se u Jugoslaviji nije smjelo obilježavati, tako da Äe Bleiburg na neki naÄin uvijek ostati, rekao je.
