Eva Kirchmayer Bilić – Glazbom i rječju ‘Za Dom’ kroz povijest

U već gotovo stoljetnom opovrgavanju, onemogućavanju, iskrivljavanju, skrivanju, negiranju i zatiranju ljudskih prava Hrvatima i hrvatskome narodu i nastavljajući se na uzorne pojedince i prethodnike koji su Istinu koju je nemoguće zatrti, prenosili novim naraštajima, čuvali ju, bilježili i svjedočili, izlaz je znatiželja i potraga za pravom istinom i svim onim što ne naučih/smo tijekom školovanja i što niti do danas nije postalo sastavni dio nastavnih planova i programa.

[ad id=”40551″]

U moru informacija i zbivanja kojima smo danas zatrpani, mnoge se činjenice i podaci ipak lakše i brzo pronađu.

Skrivanje i prikrivanje istine provodi ponajprije u politici/medijima/obrazovanju.

Hrvatska ima 12 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva i 1 nematerijalno dobro na UNESCO-ovoj Listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita i Hrvatska je po tome 4. na svijetu i prva u Europi.

Od dobara koja su povezana s glazbom to su: Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Procesija Za križen na otoku Hvaru, Bećarac – vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, Klapsko pjevanje, Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, Godišnji pokladni ophod Zvončari s područja Kastavštine, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Festa sv. Vlaha zaštitnika Dubrovnika, a Glazbeni izričaj Ojkanje potrebuje hitnu zaštitu. Stoga je zapanjujuće da, primjerice, plan i program (u)poznavanja glazbe u hrvatskom obrazovnom sustavu hrvatsku tradicijsku glazbu tretira kao kao izborni sadržaj kod kojeg je predviđeno tek da se po dvije teme iz tradicijske glazbe obrađuju od 5. razreda nadalje, slobodnim redoslijedom i po slobodnom izboru po načelu zavičajnosti.

Himna Republike Hrvatske, državni simbol, prema kojemu se mora odnositi s posebnim poštovanjem, obrađuje je se u 5.razredu kao glazbeni oblik, a nije joj određeno posebno mjesto i način obradbe koji će joj davati zasluženo dostojanstvo i dignitet. Broj domoljubnih napjeva, počevši od ilirskoga preporoda do današnjih dana je zanemariv.

Usporedbe radi, u planu i programu i udžbenicima glazbene kulture susjedne nam države koja je tijekom dvadesetog stoljeća vršila pritisak na kulturni (time i glazbeni) identitet hrvatskoga naroda, a koji je kulminirao velikosrpskom agresijom tijekom Domovinskom obrambenog rata, hrvatska nacionalna manjina u njime uopće nije zastupljena. Dapače, brojni skladatelji rođeni u Hrvatskoj, a koji su (znamo iz kojih razloga) i sasvim kratko djelovali u brojnim gradovima na području bivše države, od Vojvodine, hrvatskoga Srijema i dalje prema istoku ili jugu, nazivaju se srpskim skladateljima, a brojni hrvatski napjevi nalaze se u srpskom planu i programu, bez podatka da se radi o hrvatskim napjevima. Himna njihove države i himna najpoznatijeg im sveca smještaju se odmah na početku svakog udžbenika svakog razreda, jedna pored druge.

Nedavno je bila hajka zbog Marša na Drinu izvedenog u Ujedinjenim narodima. No, nigdje nije istaknuto da je taj Marš s popratnim objašnjenjem sastavni dio nastavnog plana i programa glazbene kulture u osnovnoj školi u Srbiji.

U Hrvatskoj mediji domoljubne pjesme nazivaju ‘navijačkim’. Tim se nazivom želi omalovažiti njihov značaj, značaj Domovinskog obrambenog rata i u konačnici značaj hrvatskih branitelja, mladića koji su, ne razmišljajući o svojoj budućnosti, krenuli u obranu svoje domovine, svojih i naših domova i obitelji. Mnogima je pjesma bila, a i danas je, jedini trenutak olakšanja, ohrabrenja, podizanja motivacije i raspoloženja. ‘Ozbiljni’ skladatelji ozbiljnih i ‘malo manje ozbiljnih’ nota, danas više ne skladaju domoljubne pjesme. Kakva je glazba, takva je i država, parafraza je Platonove misli, a podsjetimo, u antičkoj se Grčkoj itekako vodilo računa utjecaju glazbe na ljude, posebice mlade, te se točno znalo kakvo raspoloženje kod slušatelja potiču pojedine ljestvice (modusi). Danas smo posvuda okruženi glazbom i zvukovima i često nesvjesno primamo podražaje i poruke koje nam ona šalje.

Glazba jest univerzalni govor ili jezik, no ona ima ogromnu moć manipulacije.

Usklik ‘Za dom spremni’, povijesni hrvatski pozdrav, istinska je i iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja, zatiranog od onih koji nametanjem osjećaja krivnje Hrvatima, opravdavaju svoju agresiju te skrivaju stravične zločine svojih prethodnika i/ili predaka.

Podatci koji slijede preuzeti su iz knjige, tj. Zbirke domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, „Ponosna Hrvatska“, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje koju je priredio g. Antun Asić, u nakladi Agroznanja iz 2001. godine. G. Antun Asić u pregovoru ističe kako je „prvo izdanje u nakladi od 3000 primjeraka predano javnosti 1999.godine u prepunoj Velikoj dvorani Hrvatske vojske u Stančićevoj ulici 4 u Zagrebu, a na predstavljanju su sudjelovali: Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, Tamburaški orkestar HRT-a, Vokalni oktet iz Karlovca, te interpretatori koračnica i napjeva. Svečano predstavljanje popratili su svi elektronski i tiskani mediji.“

Prikupljene koračnice i popijevke podijeljene su u sedam poglavlja: svečane i nabožne pjesme, potom koračnice i popijevke nastale do ilirskog preporoda, potom one nastale od Ilirskog preporoda do I.svj.rata, zatim od I. svj. rata do 1945., te one nastale tijekom Domovinskog rata i u vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske. Ovdje je uočljiva praznina koja traje od kraja II svj. rata do Domovinskog obrambenog rata. Ovdje donosimo tek dio od preko 30 pjesama u kojima se spominje dom. Uz naslove pjesama istaknuti su njihovi skladatelji i stihotvorci, te podatci iz kojih se može zaključiti vrijeme njihovog nastanka.

Str.48 Malena je Dalmacija (zapis po sjećanju muzikologa Andrije Tomašeka, r.1914.)
„Malena je Dalmacija, al je dika rodu svom.
Još hrvatska trobojnica, na barjaku sokolskom.
Pa bio dug i težak put, sokoli ne žale trud.
Zato braćo, naprijed hajdmo,
za slobodu i za dom- hrvatski dom.“

Str.59 Oj Slavonci i Hrvati (Ilija Okrugić, 1819.-1910., stihove popravio i prilagodio Ivan Trnski, 1819.-1910.)
„…Oj Slavonci i Hrvati, hajd u vojsku banu!
Tamo će nam slava dati krunu obećanu.
Tam za narod, dom i kralja borite se, kako valja.
Naprijed stupaj, mačem lupaj, hura, naprijed stupaj.“

Str.62 Poputnica hrvatskog junaka – glazba i stihovi Ferdo Rusan (1810.-1879.)
„Ime moje prastaro slavno je hrvatsko;
Pod ovim ću srcem svim vjerno branit dom.
…
Šesto teče stoljeće
otkad bez pomoći
od krvnika braća mâ
muku trpe već
Europo! Zar ne čuješ
plač ubogih kršćana?
Il’ čovještvo ti ne štuješ
jer se tiče Hrvata?…“

Str 64. Pozdrav domovini (Nikola Štoos, 1848.-1913.):
„Oj , dome, slatko li je
i, slavno tvoje ime,
grud moja za te bije,
mrijet za te pripravna!

Za tvoju čast i sreću stati,
za te krv i život dati,
miso, želja moja jest,
dome, jedina!“

Str.67 Poputnica Nikole Jurišića (stihovi Ljudevit Varjačić, 1852.-1926., uglazbio Ivan pl. Zajc 1832.-1914.)
„..Junak živi domu uv’jek vjeran svomu
za njeg život da!…
Hajde, junak za junakom,
hajd, u smrt za dom i rod!…“

Str. 76 Složno, složno, braćo mila (Ferdo Rusan 1810.-1879.):

„…Korak, korak za korakom, Hrvat žurno za Hrvatom,
na bojište za dom mili, ajdmo, ajdmo proti sili!“

Str. 84 Svaki Hrvat ponosito (uglazbio Ferdo Livadić 1799.-1879. na tekst Ljudevita Vukotinovića 1813.-1893.)
„…Braćo, kolo sastavljajte,
pa si čvrsto desne dajte.
Zakletvu položite
Da svoj rod ne ostavite:
krv i život za naš dom!…
Obasjala srca nam i lica
s narodnošću i poslovica:
neka živi dom i rod!“

Str. 85 U boj, u boj (Franjo Marković 1845.-1914., Ivan pl Zajc 1832.-1914.)
„…Za dom, za dom sad u boj!..
Za domovinu
mrijeti kolika je slast!
Prot dušmaninu!
Mora, on mora past!“

Str. 96 Za dom (glazba Ivan pl. Zajc, stihovi Hugo Badalić, 1851.-1900)
„Za dom mili svaki čas
nek se diže pjesme glas.
Da nam živi slavom svom
naš hrvatski mili dom.
Zato naprijed pa nastojmo
i junačkim glasom pojmo.
naprijed za mili dom.,
naprijed za mili dom!
A srce vapi tvorcu svom
i moli blagoslov
nad pravo, rod i mili dom,
vijek stalan slogom nov.“

Str. 98 Za dom (glazba Ivan pl. Zajc, stihovi Ljudevit Varjačić 1852.-1926.)
„Hajde svuda svi Hrvati
radom diž’mo rod i dom,
nek se širi, neka svate, da nam bude svoj na svom!
Um i snagu domu dajmo,
neka znade čitav svijet,
svim ga srcem veličajmo,
dom nam stari budi svet!

Str. 106 Živila Hrvatska (Ivan pl. Zajc, stihovi August Šenoa, 1838.-1881)
„Glasna, jasna od pameti
preko dola, preko gora
hrvatska nam pjesam leti
sve do sinjeg tamo mora;
časak meka, čas k’o grom,
vječna jeka
za naš dom…“

Str. 112 Hrvatska vila (po sjećanju Stjepana Brajdića, 1926.-2013.)
„S Dinare kršne Hrvatska vila
novome svijetu navješta spas
U kolo braćo, ruku pod ruku,
uz milog brata vini se brat!
Pa neka glasna, ko sunce jasna,
grmnu pjesma puna nade,
k’o nebeski grom, k’ nebeski grom!
Da ćeš živjet’, da ćeš radit’,
da ćeš ginut’ za hrvatski mili dom!“

Str. 122 Naša pjesma (Miroslav Šlik 1898.-1986.)
„..Zvoni, ori širom svijeta,
liječi rane rodu svom!
Borimo se snažnih grudi
vjerom za svoj dom.“

Str. 134 U planini (domobranska)
„…A na straži, a na straži
stoje kao kipovi,
spremni da se za Hrvatsku
bore kao lavovi.
Svi za dom, svi za dom, svi za dom!“

Str. 135 Za slobodu i za dom (Mirko Kolarić 1910.-1945.)
„Za slobodu i za dom
već se krvav bije boj.
Za nju svak će spreman dati junački sad život svoj!
Za slobodu i za dom!
…
Hrabro juriš za naš dom,
za sve novi život taj,
Sretan sad je opet dragi
hrvatski nam mili kraj!
Hrabro juriš za naš dom!“

Str. 136 Za dom ( po sjećanju, Stjepan Brajdić 1926.-2013.)
„Svi smo složno braćo sada
za dom spremni, za dom spremni,
budimo uvijek za dom spremni, za dom spremni budimo uvijek svi!
Kliknimo ponosno živjela Hrvatska
neka nas čuju, svijet će nama dati pravo
jer je to od vijeka sviju nas slava,
za koju ćemo živjet i mrijet!
U boj za dom, u smrt za dom.,
za vođu i narod svi ćemo složno naprijed
snažnom voljom slomiti tuđi stijeg.“

Str. 146 Hrvatine (Mario Mihaljević, 1951.)
„Braćo svi u jedan stroj,
krvavi se vodi boj.
Za slobodu i za dom,
jedini dom, hrvatski dom…“

Str. 150. Koračnica 6.domobranske pukovnije (glazba Saša Vukić, tekst Mladen Vidović, Asja Kahle)
„Idu splitski domobrani,
idu momci odabrani,
Splitske kćeri splitske cure
oko njih su ruke svile,
Splitske majke dobre bile,
sto su svijeća zapalile.
Bog nas čuva Bog nas brani,
za dom spremni domobrani…“

Str. 160 Naša garda, ponos naš (Mario Kinel, 1921.-1995.)
„Naša garda svesrdno se bori
za slobodu i naš dragi dom
svakom od njih mlado srce gori
da bi bili opet svoj na svom.“

Str. 164 Nazdravičarska (glazba Siniša Leopold, 1957.-, stihovi Davor Ban)
„Nazdravimo dragi brate,
prva neka je za Hrvate,
Ispijmo je za naš dom
nazdravimo domu svom…“

Str. 170 Prva bojna zagrebačka (glazba Nikica Kalogjera, 1930.-2006., tekst Siniša Novak)
„…Prva bojna zagrebačka,
prva bojna topnička.
za slobodu ustala,
za dom, hrvatski dom!

Str. 176 Tenkisti hrvatske vojske (Josip Vušir, Stjepan Sabljarić)
„…Croatio zemljo, oj hrvatska mati!
Za dom spremni mi smo i svoj život dati!…“

Str. 180 Vivat Croatia (tekst i glazba Đani Maršan, 1944.-)
„…Dok u nama braćo, živi zavjet svet,
mi ćemo za domovinu mrijet!…“

Str. 186 Bili cvitak (Jura Stublić )
„…Ne bojim se ja umrijeti za slobodu i za dom,
već se bojim kada odem da ti krila ne slome…“

Str. 188 Bože čuvaj Hrvatsku (glazba Đani Maršan, 1944.-, stihovi Drago Britvić, 1935.-2005.)
„Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom…“

Str. 192. Čavoglave (glazba i stihovi Marko Perković Thompson, 1966.-)
„…Za dom braćo, za slobodu borimo se mi…“

Str. 210 Hrvatska je sveta zemlja (glazba Antun Asić 1925.-, stihovi Jure Karakaš 1942.-)
„Ne bojim se nikoga
kada branim dom,
Hrvatska je sveta zemlja
mi smo tu na svom…“

Str. 212 Hrvatski domobrani (Josip Vušir)
Tu, gdje Hrvat vjekovima živi,
stoljećima gdje ima svoj dom,
zvona , crkve kraj su i početak,
ponosni smo, tu smo svoj na svom.
Vjera naša, Božja pomoć
snagu daju svaki dan,
a kad dušman nam zaprijeti,
dom naš brani domobran.
Dom nam čuvaj noć i dan
naš hrvatski domobran
za dom spremni, dom se brani;
Hrvatski smo domobrani.“

Str. 236 Moja domovina (Rajko Dujmić, 1954.- Zrinko Tutić, 1955.-)
„…Vratit ću se, moram doći,
tu je moj dom,
moje sunce, moje nebo!..“

Str. 260 Ponosna Hrvatska (Damir Mihovec 1963.-, Darko Dervišević 1965.-)
„Sjedim na pragu u šoru svom,
ne dam ja nikom svoj hrvatski dom…
Lika je kršna ko nikad do sad,
Sisak je opet povijesni grad,
Varaždin drevni u srcu je mom,
Zagreb je dao sina za dom…“

Str. 266 S nama je Bog (Zoran Markulj 1951.- , Ana Bešenić 1952.-)
„Iz pepela nikli,
stasali u boju,
mladost smo spremni
dati za dom,
Prisegom časnom
svi Hrvatskoj rekli,
da odsad će biti
svoj na svom…“

Str. 272 Tvoja zemlja (glazba Alfi Kabiljo 1933.-, stihovi Drago Britvić 1935.-2005.)
„Tu ćeš naći uvijek dom,
srce koje kuca za te,
majku da te shvati,
ruku da te prati,
znat ćeš sve što treba znati.
To je tvoje zemlja ,
tu sagradi dom!..“

Str. 276 Zahvalnica (Đani Maršan, Drago Britvić)
„Hvala Ti Bože,
što si nam snažio vjeru,
s nama bdio
nad svetim hrvatskim tlom
Blaga se množe,
podovi zanosa se beru.
mirom zakrili dragu domaju i dom…“

Opisujući u proslovu kako je pjesmarica „Ponosna Hrvatska“ nastala u Časničkom klubu 242, priređivač Antun Asić ističe: „U pripremanju ove knjige imao sam želju vodilju da ova zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka ostane kao dar budućim naraštajima, našoj djeci i djeci naše djece pa da snagu duhovne obnove u Lijepoj našoj crpe u ovim domoljubnim pjesmama pa u svečanim prigodama uvijek pjevaju i pjesmom slave hrvatsko ime i rod. Jednako tako ovom knjigom iznad svega želim da zapovjednici i mladi ročnici, vojna učilišta i škole u kojima se odgajaju budući zapovjednici HV, prihvate i uče vojničke koračnice, onako kako su puni zanosa pjevali naši djedovi i današnji naši pobjednici. Priređivač ove knjige bit će najsretniji ako se koračnice i popijevke iz nje primjene u našoj vojsci, ako naša mladež u školama, u pjevačkim zborovima, glazbenim sastavnima, a osobito u sastavima puhačke glazbe bude svirala i pjevala.“ A riječi s početka proslova g. Asića, (siječanj 1999.), (i) današnja su stvarnost: „Domoljubne koračnice i popijevke udahnjuju ljudima spoznaju o pripadnosti hrvatskom narodu. Mnogi i mnogi mladi ljudi gubili su slobodu pa i život pjevajući hrvatske pjesme. To je za tuđinsku vlast bila uvijek velika opasnost jer sve te pjesme javno pozivaju na potpunu slobodu. Osobito su proganjane domoljubne pjesme u jugoslavenskim režimima.“

Iščitavajući tekstove pjesama iz zbirke Ponosna Hrvatska, osvjestih povijesni značaj uloge hrvatskih branitelja-pobjednika, koji su izborili višestoljetno iščekivanje potpune slobode i njihov doprinos stvaranju glazbenih bisera, domoljubnih stihova i pjesama. Osvjestih i zastrašujuće, nedopustivo drsko i nemoralno ponašanje svih nas prema braniteljima-pobjednicima tijekom više od dvadeset godina. Je li ikada ikoji narod u povijesti čovječanstva prema stvarateljima svoje slobode i stoljećima iščekivane države tako nešto (u)činio i hoće li nam budućnost i povijest to ikada moći oprostiti? A Hrvati su već više od pet stoljeća za dom spremni.

Za Dom spremni pozdrav je star 447, a možda i više, godina:

1566. Nikola Šubić Zrinjski
1684. Pavao Ritter Vitezović
1848. ban Josip Jelačić
1861. Ante Starčević
1894. Josip Eugen Tomić
Hrvatska seljačka stranka
1991. – IX bojna Rafael Vitez Boban – Split,
– 1. Gardijska brigada Tigrovi
– 2. Gardijska brigada -Gromovi,
– satnija Vukovi – Vučipolje 126. brigada HV,
– izvidnički vod HV-a Crni sokolovi – Čepin
– JPN Kobac 156.brigada HV
– Marko Perković Thompson
1992. – Bojna HOS Vitezovi- Vitez
– samostalna bojna CL Split
– Hrvatska čista stranka prava
2011.- Jakov Marković, obrtnik (rješenje Suda u Kninu)
2013. – Joe Šimunić i 22 612 navijača

Eva KIRCHMAYER-BILIĆ

Od kolega i prijatelja, nakon primitka moga teksta:

“Pjesma iz pera Dubravka Horvatića, pokretača i dugogodišnjeg urednika Hrvatskog slova:

NAŠ DOM

Neka se svine naš krov pod težinom snijega
neka se uruši pod udarom kiše, bure, vihra
neka izgori od vatre groma, od ognja oluje
neka se zidovi zacrne od kukaca i crva

i neka naš dom bude podrtina koju razdire drač
i neka ga se klone kao da u njemu kuga vlada
i neka se prijete da će ga, nakazna, sravniti s tlom

ali to ostaje naš dom, samo naš dom
i nikakva nam sila ne može ga oteti
i samo mi smo, i mrtvi i živi, gospodari u njemu
samo mi,
zanavijek.

“…i dodajem još jednu Marka Perkovića Thompsona:”

Lijepo li je Hrvat biti, majko hvala ti,
ljubit Boga, bližnjeg svoga, tu i umrijeti,
ljubit Boga, bližnjeg svoga, tu i umrijeti.

Sad pogledaj sa visine, Oče Domovine,
Pravaška te krila nose, s tim se ponose,
Pravaška te krila nose, s tim se ponose.

HSP-ovci pozdravljaju svoju Domovinu,
Za Dom spremni i slobodu Hrvatskome rodu,
Za Dom spremni i slobodu Hrvatskome rodu.

Živi vječno zemljo moja nemoj se kriti,
Pravaš će te uvijek znati časno braniti,
Pravaš će te uvijek znati časno braniti

(posvećeno hrvatskim braniteljima)
Eva Kirchmayer Bilić/kamenjar.com