Milan Kujundžić: Protiv sam abortusa, ali i zabrane

Milan Kujundžić, novi ministar zdravstva, u četvrtak je, u svom nastupnom intervjuu, rekao da je protiv abortusa, ali i protiv zabrane jer ne donosi rješenje, a osvrnuo se i na molitvena okupljanja ispred bolnica ocijenivši ih “malo nespretnima”.

“Molitvene zajednice apsolutno podržavam, ali okupljanje pred bolnicama je malo nespretno”, odgovorio je Kujundžić na pitanje u emisiji “Novi dan” N1 televizije kakvo je njegovo stajalište prema molitvenim okupljanjima poput “40 dana za život” ispred bolnica.

Dodao je da je moguće moliti na različitim javnim mjestima i da to nikome ne treba zabranjivati te spomenuo da bolnica u kojoj radi ima kapelu.

“Osobno sam protiv abortusa, ali i protiv zabrane, jer ne donose rješenje, već samo više izgubljenih života, kako djece tako i majke. Potrebno je educirati djevojke, kao i psihološka i materijalna potpora države – da se ni jedna majka ne boji začeti dijete”, rekao je.

Za WC papir i sapun u bolnicama mora biti novca

Komentirao je i prigovore na račun zdravstvenog sustava pa tako i podatak da u bolnicama nema osnovnih potrepština poput sapuna i WC papira.

“Parcijalno znam da stanje nije dramatično, ali nužno je popraviti neke stvari. Ako nemamo novca za biološke lijekove – za WC papir i sapun moramo imati”, rekao je te ocijenio da “stanje zasigurno nije takvo da se za mjesec dana baš mora kupiti rentgen”. “Neke bolnice imaju dobru, neke lošu opremu i treba raditi na izjednačenosti – nije dobro da netko da ima tri nova magneta, a druga bolnica samo stari CT”, dodao je.

Na pitanje kako će ‘izgladiti’ sukob s Hrvatskom liječničkom komorom koja ga tuži zbog izjave da su liječnici lijeni, odgovorio je da to učiniti dijalogom te najavio da će već slijedeći tjedan razgovarati i s predstavnicima liječnika i s predstavnicima medicinskih sestara.

“Žao mi je ako sam koga povrijedio, ali rekao sam istinu ne samo o medicini, već i drugim granama. Sustav dopušta da neki rade malo ili ne rade”, kaže.

Dopunsko osiguranje neće poskupjeti

Najavio je da će od ravnatelja bolnica tražiti izvješća o radu, a oni pak od šefova klinika i zavoda. “Moje mjere i koraci će biti takvi da ću tražiti od ravnatelja bolju organizaciju te način kako nagraditi one što rade više i potaknuti one koji rade manje”, kazao je.

“Oni ljudi koji vrijede i zasluže, mogu raditi i izvan radnog vremena”, rekao je komentirajući rad liječnika iz javnog sustava u privatnim klinikama te upozorio da liječnici “u naponu snage” odlaze u inozemstvo zbog bolje plaće.

“Kod nas je ista je plaća za sve – ja mogu čitati novine ili biti na operaciji cijeli dan. To moramo mijenjati. U ovom trenu plaća liječnika iznosi oko 9.000 kuna, a s dežurstvima može narasti na 12 do 13 tisuća. Moramo tražiti način kako nagraditi posao”, dodao je te naveo da bi plaće u zdravstvu mogle rasti bude li rastao i BDP.

Na pitanje smatra li da onaj tko ima više treba platiti više u zdravstvu, odgovorio je da treba sačuvati dostupnost, ali i uvesti pravednost jer se “mnogi predstavljaju kao socijalna kategorija, a voze skupe automobile”.

Ustvrdio je i da, gledajući u postotcima, Hrvatska izdvaja visokih 14 posto iz plaća za zdravstvo, ali gledajući u apsolutnim brojevima izdvaja se malo. Dok Njemačka, Nizozemska i Danska godišnje u prosjeku troše oko 5.000 eura po glavi stanovnika, a Slovenija 2.500 eura, mi izdvajamo oko 1.400, no naglasio je da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti.

“Ni slučajno nemamo takvih primisli”, dodao je.

Trošiti manje uz bolju organizaciju i kontrolu

Na pitanje što će napraviti po pitanju gubitaka u sustavu, rekao je da su tu brojke kontradiktorne. “Svake godine manjkaju milijarde, i stvara se novi manjak – trošimo više nego imamo. Istina je u sredini. Treba trošiti manje i to se može postići organizacijom i kontrolom, objedinjenom javnom nabavom za lijekove ili aparate. A moramo i uštedjeti i unutar sustava”, smatra Kujundžić.

Na pitanje što je sa spajanjem bolnica odgovorio je: “Nisam revolucionar, treba ući ili popravljati. Naslušali smo se o reformama, a trebamo se prilagoditi velikim sustavima”.

Kad je pak riječ o mogućim smjenama ravnatelja bolnica, Kujundžić kaže da tu “treba vidjeti tko su i kakvi su im rezultati”. “Negdje su se zaigrali, troši se, primaju se novi ljudi”, dodaje.

Na pitanje je li nabava najveći problem, rekao je da tu treba okupiti ljude svih struka i vidjeti što bi bila najbolja rješenja pa objaviti tendere za sve bolnice.

“Tu postoji i formalno-pravni problem, može se utjecati na nabavu u državnim bolnicama, a tu ne spadaju županijske. Možemo ukazati da se, umjesto nečega što košta 1.000 eura, može nabaviti za 700, a da 300 ostane za šprice, pacemakere, proteze”, kaže Kujundžić.

I Prgomet bi bio izvrstan ministar

Komentirao je i zbivanja u HDZ-u uoči izbora ministara, a na pitanje je li, zajedno s Mirom Kovačem, bio protiv zamjene Zlatka Hasanbegovića na dužnosti ministra kulture odgovorio je kako ga uvijek čudi što mediji zlonamjerno rade.

“Nisam član Predsjedništva HDZ-a niti sam bio ondje. Vašoj struci više vjerodostojnosti i istine ne bi falilo”, dodao je te naglasio da nije sudjelovao u razgovorima oko smjene Hasanbegovića.

“Smjena se dogodila. Hasanbegović je apsolutno kompetentna osoba, ali odluka je mandatara u kojim se nijansama odlučio za nekog”, rekao je.

Na pitanje kako je prošao njegov izbor za ministra zdravstva te koja mu je prednost u odnosu na ostale kandidate, odgovorio je kako su su svi visoko kvalitetni ljudi te da bi izbor bio dobar koga god bi Plenković izabrao.

“Ne znam što je bilo presudno, ali mislim da se vodio kriterijima kompeticije i izbornog rezultata”, naveo je te dodao kako bi i Drago Prgomet bio izvrstan ministar.