Pokretanje istraga i podizanje optužnica protiv ne samo časnika Amije EBiH i Vojske RS koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, već i onih koji su iz ove dvije vojske odgovorni za brojne neprocesuirane zločine nad Hrvatima u BiH, koji su i državljani Hrvatske, jedan je od mogućih odgovora na praksu Tužiteljstva BiH koja se vrlo lako može prikazati kao selektivna i u svrhu političkog modeliranja odnosa u BiH, smatra dr Nino Raspudić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Takva mogućnost najavljena je nakon uhićenja desetorice pripadnika HVO-a u Orašju i brojnih prigovora zbog toga što pravosuđe BiH nije procesuralo brojne zločine nad Hrvatima u Središnjoj Bosni, sjevernoj Hercegovini, Posavini i drugim stratištima u BiH.
Univerzalna jurisdikcija
Raspudić, međutim, drži kako bi takav potez bio u suprotnosti s njezinom aktualnom politikom i onim što Hrvatska prigovara drugim državama, konkretno Srbiji.
Da Hrvatska sudi za sve zločine počinjene protiv hrvatskih državljana znači i zločine u BiH značilo bi proglasiti univeralnu jurisdikciju, a upravo to Hrvatska prigovara Srbiji.
Osim toga, to bi predstavljalo definitivno rušenje mostova i iskazivanje nepovjerenja u susjedne države da mogu procesuirati ratne zločine.
Dakle, to jeste jedan korak kojeg je moguće povući ali koji zahtjeva jednu dugoročnu političku akciju, izjavio je Raspudić za Hrvatski Medijski Servis.
Što se čekalo do sada?
Čudi ga, međutim, što Hrvatska do sad nije podignula optužnice protiv svih zapovjednika JNA koje se smatra odgovornim za napade i ubojstva civila prije svega po Hrvatskoj, jer je Hrvatska sustavno napadana ne samo od oficira koji su kasnije bili časnici Armije BiH ili Vojske Republike Srpske na području Hrvatske nego se i iz BiH vršila agresija na Hrvatsku, što, kaže, stanovnici Posavine s hrvatske strane, Županje i Slavonskog broda, pa sve do Dubrovnika, jako dobro znaju.
To je apsolutno nešto što je Hrvatska trebala učiniti i ranije, kaže Raspudić za HMS.
Ističe kako ni jedna dobronamjerna i moralna osoba nema ništa protiv da se svi zločini istraže i procesuiraju i da svi odgovorni trebaju doći pred lice pravde, da imaju fer suđenje i, ako su krivi, budu kažnjeni.
Potrebna reforma pravosuđa
Ali upitno je da, kada analiziramo rad Tužiteljstva BiH posebno ovog odjela za ratne zločine, je li to institucijaa koja to može i koja to želi napraviti ili se koristi tendeciozino prije svega za realiziranje političkih ciljeva, kaže Raspudić. Pita se ima li ovo Tužiteljstvo BiH moralni i stručni kapacitet da nepristasno, bez političkih utjecaja, radi svoj posao.
Upitan na koji način utjecati na Tužiteljstvo BiH da ravnomjerno procesura sve zločine, bez obzira tko ih i nad kim počinio Raspudić ističe kako je očito za to potrebno temeljito promjeniti sustav pravosuđa u BiH.
Mi trebamo govoriti o reformi pravosudnog sustava da bi ono bilo fer, nepristrano i učinkovito, a kad bi se postigao koncenzus oko toga imali bi koncenzus i oko svih drugih stvari. I onda ostaje gorki zaključak da se, opet, vraćamo na politička pitanja, pitanje političkih odnosa i političkih snaga, kaže Raspudić.