Pratite nas

Analiza

HRVATSKA IDE DALJE – ČUDA SE NASTAVLJAJU

Objavljeno

na

Danas, 07.04.2017. DZS je na svojim internetskim stranicama objavio da je broj noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima u RH narastao na ukupno 470 265, odnosno 11,4 % više u odnosu na veljaču 2016.

Povećanje broja noćenja turista u veljači 2017. za 11,4 % i ne bi bio toliko velika vijest da ne znamo da je veljača 2016. bila prijestupna godina s jednim danom „viška“, a što nas upućuje na zaključak da je ovo iznimno pozitivan rezultat jer ako stavimo ove brojke u usporedni odnos s veljačom 2016., onda bi to povećanje bilo na razini cca 15,4 %.

No, ni to ne bi bilo sve jer moram napomenuti da je u broju noćenja bitno povećanje broja noćenja stranih turista u iznosu od 13,6 % i kad bi ih stavili u isti odnos s prijestupnom veljačom 2016. tada bi to povećanje iznosilo 17,6 %.

Navedeno ne znači da su domaći turisti „manje vrijedni“, već je ovo namjerno napisana napomena zbog ukupnog pozitivnog računa izvoza roba i usluga.

Za veljaču 2017., s jednim danom „manjka“ ovo je maleno čudo.

Realno je očekivati da se u ožujku 2017. očekuje više od cca 10 % manje noćenja turista u odnosu na ožujak 2016. iz jednostavnog razloga što je 2016. najveći katolički blagdan, Uskrs bio u ožujku.
Svako odstupanje broja noćenja manje od cca 10,0 % u ožujku 2017. bio bi ravan čudu.

Zbog istog razloga se očekuje „nadoknađivanje“ porasta broja noćenja turista u travnju 2017.

Na porast broja noćenja turista u veljači 2017., između redova, nam je ukazao DZS u jučerašnjoj objavi podataka:

u kojoj je vidljivo da će turizam u veljači 2017. biti izuzetno pozitivan.

No, baš ova slika poviše je i glavna tema ove analize jer se u njoj dogodilo ČUDO!

Ova povijesna veljača 2017. otkriva nam, između ostalog, i da je broj Hrvata koji su napustili Hrvatsku  u veljači 2017. manji za nevjerojatnih 43 000 Hrvata. ČUDO!

( Da! Čudo jer usporedne brojke proteklih godina nam govore da je veljačama bilo i uobičajena razlika od 12 000 – 39 000 „iseljenih“ Hrvata). ( razlika do 8 000, ulazaka – izlazaka Hrvata iz Hrvatske smatram tzv. „uobičajenim migracijama“ iz mnogih razloga (putovanje, posjete, liječenje, školovanje, …..) tj. „normalnim“ migracijama žitelja Hrvatske. ))

Iskreno, najprije sam ostao zatečen (žuto podvučene brojke na slici poviše) prikazanim brojevima da sam na trenutak pomislio da se radi o pogrješci DZS-a. Detaljno sam pregledao kompletnu arhivu svih podataka Ulazak – Izlazak Hrvata i svaku veljaču od 2010. godine.
Uvidom u arhivu i  usporedne brojke došao sam do nevjerojatnih podataka i zaključaka. Nakon obrade i usporedbe svih proteklih godina (veljača) i ponovnom provjerom, jer nisam „na prvu“ vjerovao u rezultat koji je ispred mene, danas mogu donijeti zaključak, tj.:

„Sa 100 % sigurnošću TVRDIM da se trend broja iseljenika iz RH drastično smanjio!“

Ne mogu sa 100 % sigurnošću tvrditi, jer to ne može nitko, da je broj iseljavanja Hrvata „prestao“, ali da je trend smanjivanja iseljavanja drastično u padu, mogu!
Navedeni podatci „poklapaju“ se s podatcima u trenutnoj obradi (HZMO, HZZ, DZS, …) i svakodnevnom praćenju statističkih podataka, a koji će tek biti objavljeni i sigurno će biti potvrđeni u mjesecima koji su pred nama, i u smanjenju broja nezaposlenih i u povećanju broja zaposlenika više nego u povijesnoj i rekordnoj turističkoj 2016. godini.

U potpunosti mi je jasno da će uvijek biti pojedinaca koji ne vjeruju u napisano, stoga ću i ovaj put postaviti pitanja cijenjenim čitateljima:

Jeste li ikad vidjeli da iz Hrvatske odlaze puni autobusi Hrvata, a vraćaju se prazni?

Ja nisam, jeste li VI?!

Ali ni to nije sve. Danas je DZS objavio i podatke:

iz kojih je vidljivo da je pokrivenost uvoza izvozom 67,3 % za razliku s istim razdobljem prošle godine.

Realno je očekivati da će se u ožujku 2017. pokrivenost uvoza izvozom „malo pokvariti“, tj. da će se postotak pokrivenosti uvoza izvozom za nekoliko postotnih bodova smanjiti, ali će i dalje biti bolji rezultat nego u istom razdoblju najuspješnije 2016. godine.

( Jedan od razloga smanjivanja postotka jeste i rekordna prodaja novih vozila u ožujku 2017. )

Za ovu posljednju sliku i podatke iz nje, ne očekujem da će postotak pokrivenosti uvoza izvozom ostati isti u ožujku 2017. jer bi to opet bilo još jedno čudo.

Iz svih navedenih podataka i analiza prije ( https://kamenjar.com/lazu-vam-da-se-cuda-ne-dogadaju-hrvatska-ide/ ), vidljivo je da smo s 14. Vladom RH dobili tzv. „3 u 1“, tj. dobili smo „gospodarsko – političko – sigurnosnu“ stabilnost i to nitko ne može zanijekati ma koliko se trudili.

Naravno, kako ni jedna Vlada RH „nema imunitet“ na argumentirane kritike i (ili) napade, tako nema ni ova. Potrebno ih je, kao i svaku Vladu RH, „držati budnom“, tj. da se „ne opuste“ ili „uljuljkaju“, argumentirano kritizirati  (a dobro bi došla i poneka pohvala) da nastave svojim radom za boljitak  Hrvatske i svih Hrvata svakoga dana i na svakom koraku.

Apsolutna potpora i iskrene čestitke 14. Vladi RH na čelu s g. Andrejom Plenkovićem!

Komu smeta, neka pati jer

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Lažu vam da se čuda ne događaju! Hrvatska ide dalje…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Koliko je Komšić zaista ‘opasan’!?

Objavljeno

na

Objavio

Kratku i jezgrovitu analizu djelovanja drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koja “gađa u sridu” objavio je novinar Tvrtko Milović. On je sumirao sve laži koje je Komšić izrekao u trećem mandatu te tako potvrdio tezu da je “zlatni ljiljan” instaliran u Predsjedništvo BiH kako bi bio trbuhozborac bošnjačke politike u BiH.

Milović analizira koliko su Komšićeve izjave zaista “opasne” te se iz toga iščitava kakva je funkcija namijenjena Komšiću u četverogodišnjem mandatu.

Facebook status Tvrtka Milovića Hrvatski Medijski Servis prenosi u cijelosti:

“Nakon što je političar Komšić tužiteljstvu BiH prijavio političara Dodika zbog političke izjave, analizirao sam koliko je Komšić zaista “opasan”.

Evo analizice:

08.10.2018. Željko Komšić najavio tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta.
11.05.2019. Kinezi zabili zadnji pilot mosta. Komšić nije učinio ništa.

28.11.2018. Željko Komšić izjavio da će “DF ući u koaliciju sa SDA isključivo kao dio BH bloka”.
08.04.2019. DF ušao u koaliciju sa SDA mimo BH bloka.

09.04.2019. Željko Komšić upozorio Hrvatsku da prestane maltretirati BH državljane povodom afere “Selefije”.
15.05.2019. Mediji objavili da su ispitivani BH državljani zaista sigurnosno opasni zbog veza sa registriranim teroristima.

18.04.2019. Željko Komšić najavio da će “FBIH adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP Republike Srpske”.
14.05.2019. U Parlamentu FBiH prijedlog zakona o formiranju rezervnog sastava MUP FBiH praktično blokirao HDZ BiH. Zbog toga FBiH neće adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP RS.

Ali, ako ste pomislili da je Komšić kompletno bezopasna figura, evo i jednog primjera gdje je stvarno pokazao zube:

03.03. Željko Komšić poručio maškarama u Čapljini da “neće uspjeti podijeliti Bosnu”.
I stvarno nisu uspjeli”, komentirao je Tvrtko Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Davor Marijan: Pet mitova i kontroverzi koje se u BiH i Hrvatskoj vežu uz Franju Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

Medijski i politički najeksploatiranije su optužbe da je izdao Vukovar i da je stvorio uvjete da se u procesu privatizacije obogati skupina od oko 200 odabranih osoba.

Niz je kontroverzi koje se vežu uz Franju Tuđmana i uglavnom dolaze od političkih protivnika i iz miljea koji ga optužuje za razbijanje Jugoslavije.

Te su kontroverze najvećim dijelom vezane uz Bosnu i Hercegovinu i u nešto manjoj mjeri uz Hrvatsku. Kada je u pitanju Hrvatska, medijski i politički najeksploatiranije su optužbe da je izdao Vukovar i da je stvorio uvjete da se u procesu privatizacije obogati skupina od oko 200 odabranih osoba.

Godinama se na dan pada Vukovara plasira teza da je grad pao jer mu Tuđman nije želio pomoći. Uglavnom se vrtjela snimka razgovora za koju je teško naći osnovne podatke, prvo kada je uopće snimljena.

Pri tome je ignoriran kontekst u kojem se bitka zbila. Da je cijela Hrvatska bila u ratu. Da se vojska stvarala od nule. Da su sve postrojbe s crte duge oko 1200 km, koja je počinjala na granici Srbije i općine Županja i završavala na jugu, u Konavlima, tražile oružje i opremu, a da je zarobljen samo jedan od 17 korpusa Kopnene vojske JNA. Da je Hrvatska od 25. rujna 1991. bila pod embargom na oružje Vijeća sigurnosti UN-a kojim je onemogućeno legalno naoružavanje

Optužba o 200 odabranih obitelji koje su se obogatile na račun ostalih u državi u optjecaju je od 2000. godine, premda se prijašnjih godina “baratalo” brojkama od 50 do 500 obitelji, a najviše sa 100 obitelji.

Ta se optužba može svesti na tvrdnju jednoga novinara Feral Tribunea iz 2000. godine da je “svehrvatska imovina” prvo “pretvorena u državnu, a onda je razdijeljena tek promoviranim feudalcima, novom hrvatskom plemstvu koje je mladu državu trebalo uvesti u 21. stoljeće”. Tvrdnja o 200 obitelji često se i po potrebi izvuče iz naftalina. No problem je uopće dokučiti početak kad je tvrdnja plasirana i tko je njezin autor.

Tako se jedno loše i neučinkovito gospodarstvo, kao što je bilo socijalističko, prikazuje kao vrhunsko, gotovo savršeno prije smjene vlasti 1990., nakon čega je grubo privatizirano i opljačkano.

Prije nekoliko godina izrađen je doktorat u kojem je ta problematika dobila važno mjesto. No autor nije uspio naći vjerodostojan podatak kada je Tuđman spomenuo 200 obitelji, a osobe koje su to tvrdile nisu se očitovale na njegovu molbu da mu daju izvor za svoje optužbe, koja je, kao što smo rekli, i dalje u optjecaju, prema potrebama dnevne politike.

Kontroverze o BiH puno su češće, od navodnog dogovora u Karađorđevu do doprinosa padu Bosanske Posavine i optuživanja za izazivanje rata s muslimanima (Bošnjacima). U biti se mogu svesti i na jednu megakontroverzu u čijem su središtu BiH i Tuđmanov odnos prema njoj.

Karađorđevo je lovište pokraj Bačke Palanke u Vojvodini koje u hrvatskoj kolektivnoj memoriji ima negativno značenje zbog sječe Hrvatskog proljeća 1971. godine.

U njemu su se 25. ožujka 1991. sastali Tuđman i Milošević. Taj sastanak, kao i sljedeći 15. travnja u Tikvešu u Baranji, Tuđmanu je donio uglavnom nevolje i prozivanja da s Miloševićem dijeli Bosnu i Hercegovinu. Premda ne postoji nijedan konkretan dokaz, pojedini tumači novije povijesti navode i postotke BiH koji su trebali pripasti Hrvatskoj i Srbiji.

Na sjednici Vrhovnog državnog vijeća 25. travnja Tuđman je sastanke s Miloševićem obrazložio nakanom da pobunjenim Srbima koji su to izbjegavali, pokaže da su razgovori političkih protivnika ne samo mogući već i nužni.

Sve je to, znači, dovelo do otrežnjavanja, osobito kad su vidjeli da Milošević mora razgovarati s Tuđmanom, jer onda je jasno da moraju i Kninjani razgovarati. To mnogi ne razumiju. Navodni “sporazum” u Karađorđevu omiljen je kod Bošnjaka, koji na taj način relativiziraju propuste svoje politike, koja je rat dočekala nespremno, a što je posljedično imalo goleme civilne žrtve u prvim mjesecima rata.

Optuživanje Tuđmana da je kriv za pad Bosanske Posavine vrhunac je imalo početkom ovog stoljeća. Pri tome se, kao i kod drugih optužbi, polazilo od potpunog ignoriranja šire slike. Prvo, Bosanska je Posavina bila, što i sada jest, dio BiH pa je upitno kako je to Tuđman kriv za pad dijela druge države. On se jest miješao u rat, jer bez utjecaja HV-a u travnju 1992. ta država uopće ne bi opstala.

No najveća je ignorancija u činjenici koja je neumoljiva: najveći angažman Hrvatske vojske, ne računajući završnu etapu rata potkraj 1994. u BiH, bio je 1992. u Bosanskoj Posavini, više je vojnika bilo angažirano u obrani Bosanske Posavine nego u dijelu BiH od Livna do Stoca, tj. u jugozapadnoj Bosni i zapadnoj Hercegovini.

Optužba za izdaju lagodan je način da se amnestiraju mnogi, od onih koji su bili nedorasli do onih koji su pobjegli s kućnoga praga smatrajući da ga trebaju braniti Hrvati iz Hrvatske.

Tuđmana se optužuje i da je Hrvate u BiH okrenuo protiv države u kojoj su rođeni i da je zbog opsjednutosti Banovinom Hrvatskom izazvao rat s Bošnjacima, pri čemu je prekršio savez s njima protiv Srba.

Popisi stanovništva od 1948. do 1991. prilično dobro pokazuju trećerazredan položaj Hrvata u BiH, pa se ne treba čuditi što je golema većina gledala prema Zagrebu, a ne prema Sarajevu. Saveza s Bošnjacima nije bilo do srpnja 1995. premda se mnogi lome dokazati da je postojao.

Davor Marijan / Večernji list

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari