KamenjarKamenjarKamenjar
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
Povećaj fontAa
KamenjarKamenjar
Povećaj fontAa
Pretraži
  • Vijesti
    • Ukrajina
    • BiH
    • Herceg Bosna
    • Hrvatska
    • Vijesti iz regije
    • Europska unija
    • Iz Svijeta
  • Kolumne
    • Kolumne
    • Komentar
    • Reagiranja
    • Gost Kolumne
  • Politika
    • Izbori 2024
    • Analiza
    • Politika
    • Pregled
    • Politički rentgen
    • Povijesnice
    • U potrazi za Istinom
  • Život
    • Život
    • Lifestyle
    • Religija i Vjera
    • Običaji
    • Priče
    • Gospodarstvo
    • NaÅ”i u svijetu
  • Kultura
    • Kultura
    • Umjetnost
  • Kronika
    • Kronika
    • Događaji
  • Razno
    • Razno
    • Zanimljivosti
    • Nebuloze
    • Satira
    • Humor
    • Å port
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
Ā© 2026 Kamenjar.com. Trn u oku od 2013.
Razgovor

Povjesničar Hrvoje Mandić: Zločin u Grabovici je klasični primjer etničkog čiŔćenja duboko unutar teritorija pod nadzorom ABiH

Objavio/la: Ante B
07/09/2018

Zločini A BiH nad civilima hrvatske nacionalnosti u selu Grabovica, dogodio se 8/9 rujna 1993.godine u sklopu napadne operacije Armije BiH poznate pod nazivom ā€žNeretva ’93ā€œ.

ā€œKako je riječ o naseljenom mjestu koje se nalazilo duboko unutar teritorija koje je tada kontrolirala Armija BiH, u ovom slučaju ne može biti riječ ni o kakvom ā€œincidentu na crti bojiÅ”niceā€, nego o klasičnom primjeru etničkog čiŔćenja duboko unutar teritorija pod nadzorom A BiHā€, ističe povjesničar Hrvoje Mandić iz Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH u razgovoru za HRsvijet.

Kada je i kako počela operacija Neretva ’93 i koji su njeni osnovni ciljevi?

-Prije svega u vrijeme izvođenja napadne operacije ABiH pod nazivom ā€žNeretva ’93ā€œ imao sam samo Å”est godina. O navedenoj operaciji mogu samo govoriti iz pozicije profesionalnog povjesničara, isključivo na temelju činjenica i analize dostupnih ratnih dokumenta.

Ovoj odluci su prethodile političke odluke muslimanskog političkog vodstva na čelu s ratnim vođom Muslimana-BoÅ”njaka Alijom Izetbegovićem kao i odluke sa savjetovanje vrha A BiH u Zenici 22. kolovoza 1993.godine na kojem su sudjelovali isključivo zapovjednici iz reda muslimanskog (boÅ”njačkog) naroda.

Nedvojbeno je da su temeljni ciljevi operacije bili prodor prema Mostaru, Čapljini i Stocu, te eliminacija HVO, odnosno stavljanje HVO-a pod potpunu podčinjenost A BiH Å”to je bilo u potpunoj suprotnosti s ranije potpisanim sporazumima.

Čitajte i ovo

Mladen Pavković otvoreno: Branitelji, Domovinski rat, medijski napadi i Hrvatska koja ne smije zaboraviti
Bakić: AI je moćan alat – ljudi joÅ” ne shvaćaju koliko mijenja svijet
Razgovor s Draženom Stjepandićem: Rođeni pripovjedač između novinarstva, književnosti i vremena
Hrvatski radio Vukovar: 87 dana istine i 68 godina tradicije

Također je nedvojbeno da je ova napadna operacija A BiH pokazatelj da je tadaÅ”nji boÅ”njački političko-vojni u potpunosti prigrlio ratnu opciju, odnosno odlučio zagospodariti prostorima koji su po tadaÅ”njim prijedlozima MZ trebali ući u sastav hrvatskih provincija u BiH.

U vrijeme trajanja hrvatsko – muslimanskog rata crte bojiÅ”nice između A BiH i VRS su bile mirne pa je A BiH većinu snaga povukla s tih crta bojiÅ”nice i usmjerila ih na crte bojiÅ”nice sa HVO-om. Poznati su brojni primjeri suradnje A BiH i VRS, posebno na tadaÅ”njem hercegovačkom ratiÅ”tu.

Notorna je činjenica da su u ljeto 1993. godine danaÅ”nji ā€œmirotvoracā€ Safet Oručević, zajedno s bivÅ”im oficirom JNA i generalom Armije BiH Arifom PaÅ”alićem, dogovarao s Ratkom Mladićem ā€œzajednički izlazak na Neretvu i sve do Neumaā€ kao i stvaranje ā€œsrpsko-muslimanske hercegovačke regijeā€, uz tvrdnju da Muslimani u Mostaru ā€œsa Srbima mogu i hoće da žive, a s Hrvatima ne mogu i neće.ā€

Safet Oručević, odnosno tadaÅ”nje muslimansko političko i vojno vodstvo u Mostaru, mjesecima su plaćali Srbima da svojim topniÅ”tvom tuku hrvatske ciljeve u djelu Mostara pod nadzorom HVO-a. Navodno su Srbi povremeno tukli i viÅ”e nego je bilo plaćeno uz opasku da ā€œoni časteā€ – valjda u ime ā€œantifaÅ”izmaā€ te bratstva i jedinstva ā€œnaÅ”ih narodaā€.

Radi utvrđivanje povijesne istine koja je neophodna da bi Hrvati i BoÅ”njaci, kao konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, mogli stvarati suživot predlažem zajedničku znanstvenu konferenciju hrvatskih, boÅ”njačkih i međunarodnih povjesničara, kao i istaknutih sudionika iz vremena rata kako bi doÅ”li do Å”to realnije slike o svemu Å”to se događalo u vrijeme hrvatsko – muslimanskog (boÅ”njačkog) rata.

U sklopu te operacije A BiH je počinila brojne zločine. Možete li nabrojati zločine A BiH učinjene u sklopu operacije ā€žNeretva ’93ā€œ s posebnim osvrtom na zločine u Grabovici i Uzdolu čije godiÅ”njice obilježavamo ovih dana?

-Sve te zločine je pratilo etničko čiŔćenje, a navest ću samo veće zločine: OrliÅ”te, Trusina, Doljani (Stipića livada), Grabovica, Mostar, Konjic, Jablanica, Uzdol u Hercegovini i poglavito Bugojno u Bosni u ljeto 1993. godine. Poznati su i zločini ABiH na Hrvatima u Zenici, Vitezu, Travniku, Kaknju kao i u drugim mjestima SrediÅ”nje Bosne.

Grabovica je po svemu ipak posebna. Bio je to, detektivskim rječnikom rečenoā€œ gotovo savrÅ”en zločinā€œ. Riječ je o zločinu koji se dogodio duboko u dubini teritorija kojeg je kontrolirala A BiH.

Poubijani su civili hrvatske nacionalnosti – svi stanovnici sela Grabovice. Slučajno su ostali živi samo dva dječaka, braća Zadro koji su se u vrijeme zločina uspjeli sakriti. Dakle, nije riječ ni o kakvom ā€œincidentu na crti bojiÅ”niceā€, nego o klasičnom primjeru etničkog čiŔćenja duboko unutar teritorija pod nadzorom A BiH.

Iz svih dokumenata A BiH vidljivo je da su za taj zločin znali svi nadređeni zapovjednici kao i boÅ”njački politički vrh a to je sve sakriveno od očiju javnosti od leÅ”eva koji su nestali do medijske i pravosudne blokade. Već odavno je o zločinu nad Hrvatima u Grabovici sve poznato, ali nema ni optužnice, a kamo li presude. Slično je i s Uzdolom.

Da li su činjenice o zločinu u Grabovici poznate sudu u Haagu i domaćim sudovima?

-Ako sam kao mladi povjesničar doÅ”ao do ovih činjenica, nema razloga da do njih nisu mogli doći strani i domaći istražitelji. Jesu li do njih doÅ”li ili nisu i zbog čega te činjenice nisu uzimane u obzir kod procesuiranja ratnih zločina, po osobnoj ili zapovjednoj odgovornosti, nije mi poznato. Moj cilj bio je utvrditi činjenice relevantne za povijest kao znanost.

Poznato je da su brojni istražitelji tužiteljstva BiH prikupljali dokumentaciju o zločinima i da su cijeli timovi istražitelja prebrali i dio arhiva HVO-a koji se nalazi u Republici Hrvatskoj. Kakvi su rezultati njihovih istraživanja?

-Koliko je meni poznato oni u predistražnim i istražnim radnjama nisu pokazivali nikakav interes za zločine A BiH nad Hrvatima nego su ciljano i selektivno tražili dokaze protiv pripadnika HVO-a. Rezultate takve kampanje vidimo posljednjih godina pred pravosudnim organima u BiH.

Zbog čega nisu tražili dokaze za zločine A BiH nad Hrvatima?

-Vjerojatno su takav nalog dobili od svojih nadređenih, a zbog čega nisu uopće tražili dokumentaciju o zločinima A BiH nad Hrvatima problem je odnosa politike i pravosuđa. Odgovor na ovo suÅ”tinsko pitanje treba dati pravosudni sustav Bosne i Hercegovine kao i političke strukture u Bosni i Hercegovini. Naravno, i međunarodni mentori koji se desetljećima bave pravosuđem u BiH.

Dio optužbi dužnosnika HR HB i pripadnika HVO-a rađen je na temelju transkripata iz Ureda Predsjednika RH Tuđmana. Možete li to komentirati?

-Kao povjesničar niÅ”ta ne komentiram, to je zadaća politologa te druÅ”tvenih kritičara. Mogu samo navesti činjenicu da su transkripti iz Ureda predsjednika RH Tuđmana objavljeni i dilani selektivno a ne cjelovito zbog čega se na tako iznesenim transkriptima ne može steći cjelovit uvid o ulozi predsjednika RH Franje Tuđmana i Republike Hrvatske vezano za rat u BiH.

Pored toga nisu objavljeni transkripti iz ureda Slobodana MiloÅ”evića, Radovana Karadžića i Alije Izetbegovića koji bi uz transkripte prvog hrvatskog Predsjednika dali viÅ”e svjetla na sve Å”to se događalo u ratu 1991.-1995.

Istina, javnosti su dostupni transkripti Ratnog PredsjedniÅ”tva BiH ali je odnos srediÅ”ta političke moći prema njima sasvim oprečan od odnosa prema djelu transkripata iz Ureda prvog hrvatskog predsjednika.

Dakle, za ukupnu i znanstveno utemeljenu ocjenu, morati ćemo sačekati objavu i danas nedostupnih dokumenata. Tek tada moći ćemo donijeti kvalitetnu i samoodrživu prosudbu.

M.Jurković/hrsvijet.net

Ā 

Laž je da HVO napadao Muslimane bilo gdje pa i u Mostaru

Ā 

Ā 

25. obljetnica pokolja Hrvata u Grabovici

Podijeli
Facebook Whatsapp Whatsapp Kopiraj poveznicu
Komentari
  • Janja Bakalić • 13/05/2026
    Svaka luda ima svoje veselje
  • borna rafael • 13/05/2026
    Schmidt u UN-u potvrdio povlačenje, SAD najavio kraj međunarodne supervizije nad BiH
  • Janja Bakalić • 13/05/2026
    Svaka luda ima svoje veselje
KamenjarKamenjar
Pratite nas
Kamenjar.com - trn u oku od 2013.
  • Pravila privatnosti
  • Uvjeti KoriÅ”tenja
  • PoÅ”alji Vijest
  • Kontaktirajte nas
DobrodoŔli na Kamenjar
Username or Email Address
Password

Lost your password?