Pratite nas

ŠTO JE TO HRVATSKA ĆIRILICA I U ČEMU SE RAZLIKUJE OD SRPSKE?

Objavljeno

na

O bogatstvu hrvatske kulturne baštine nesumnjivo svjedoči i tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Uz glagoljicu i latinicu, u hrvatskoj je povijesti snažan pečat ostavila i ćirilica. No, čini se da je upravo postojanje hrvatske ćirilice mnogima danas nedovoljno poznato. O tome je za Glas Koncila progovorila viša znanstvena suradnica u Staroslavenskome institutu u Zagrebu dr. Marinka Šimić, koja na Hrvatskome katoličkom sveučilištu predaje kolegij Glagoljica i hrvatska ćirilica. Znanstveni i stručni interes dr. Šimić usmjeren je prema jeziku hrvatskoglagoljskih tekstova pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, te jeziku i pismu srednjovjekovnih spomenika područja Hercegovine i Huma.

Hrvatska materinska riječ i na ćirilici

Pojašnjavajući na samome početku razgovora zašto je ćirilica i hrvatsko pismo, tj. što je to »hrvatska ćirilica« dr. Šimić je kazala: »Ponajprije, ćirilica je jedno od pisama na kojem se pisala hrvatska materinska riječ. To je neosporno! Druga je stvar gdje su i kada su Hrvati njome zapisivali svojim jezikom. U odnosu na latinicu, njome se čak dva-tri stoljeća ranije počela pisati hrvatska materinska riječ. Ćirilica je postojala i trajala u hrvatskoj materinskoj riječi od 11/12. do 19. pa čak i do 20. stoljeća«, protumačila je dodajući da je zapravo teško reći u kojoj hrvatskoj regiji nije bilo zapisa na hrvatskoj ćirilici. »Gledajući samo kroz prizmu crkvenih pokrajina u Hrvatskoj i to bez Bosne i Hercegovine, gdje je ćirilica neupitna, može se reći da se njome intenzivno pisalo u Dubrovačkoj, Makarskoj, Skradinskoj biskupiji i Splitskoj nadbiskupiji, sporadično pak u Zadarskoj i Ninskoj biskupiji.« »[pullquote_right]Povijesna je činjenica da su hrvatsku ćirilicu prisvajali srpski jezikoslovci, a tome smo dijelom i mi pridonijeli jer smo često izbjegavali spominjanje same riječi – ćirilica.«[/pullquote_right]

Ćirilicom se, ističe dr. Šimić, s manjim intenzitetom hrvatska riječ pisala i u Lici i Slavoniji. »Njome se pisalo čak i u Hrvatskom zagorju kod Keglevića u 16. stoljeću, kako mi je napomenuo dr. Ivan Botica. Ćirilicu su, uz glagoljicu i latinicu, u privatne i službene svrhe rabili članovi poznatih hrvatskih obitelji: Frankopani, Zrinski, Keglevići, Petar Kružić, Nikola Jurišić… Tu su naravno i popovi glagoljaši kao i franjevci Bosne Srebrene prije njezina cijepanja u 18. stoljeću.«

O značaju ćirilice za hrvatsku povijest svjedoče i važni spomenici i djela pisana hrvatskim jezikom na ćirilici, koje dr. Šimić znakovito naziva »međašima nacionalne baštine Hrvata«. Tu su i brojni tekstovi pravnog, trgovačkog, vjerskog, diplomatskog ili privatnog karaktera, kao i nadgrobni natpisi sa stećaka te matične knjige katoličkog naroda od Bosne do Jadrana. »Smatra se da su Hrvati baštinili oba slavenska pisma istovremeno, a to potvrđuje činjenica da se na nekim natpisima prepleću oba pisma, glagoljica i ćirilica«, kazuje dr. Šimić dodajući da tomu svjedoče i mnoge bilješke u hrvatskoglagoljskim rukopisima pisane upravo ćirilicom.

Zašto bosan(č)ica?

»Valja najprije razjasniti sljedeće: ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu pravoslavni slavenski narodi, ćirilicu je prihvatio hrvatski katolički narod jer je stoljećima bio u aktivnom doticaju s bizantskom kulturom i tradicijom. To se grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima s vremenom autoriziralo u čast sv. Ćirila koji je, između ostalog, zaslužan da su Hrvati stoljećima imali liturgiju na narodnom jeziku. Indikativno je da se ćirilica u srednjoj Dalmaciji rado nazivala glagoljicom arvackim pismom. Nazivi pak bosančica ili bosanica novijeg su datuma«, tumači dr. Šimić dodajući da su se oni uobičajili u širim kulturnim krugovima tek krajem 19. stoljeća. »No, ti nazivi imaju više nedostataka. Ponajprije, ćirilica je u hrvatskoj riječi daleko rasprostranjenija od same Bosne«, pojašnjava dodajući da je »nazivom hrvatska ćirilica obuhvaćena sva ćirilična pismenost na hrvatskom jeziku.«

Pa ipak, mnogi u Hrvatskoj i danas nesumnjivo ćirilicu smatraju »srpskim pismom«. Zamoljena da pojasni razlike između srpske i hrvatske ćirilice, dr. Šimić je naglasila: »Prema koncepciji filologije 19. stoljeća, čije posljedice osjećamo do danas, sve što je pisano ćirilicom pripada srpskoj filologiji, a ono što je pisano glagoljicom hrvatskoj. U tu su zamku padali i padaju mnogi Hrvati. Povijesna je činjenica da su hrvatsku ćirilicu prisvajali srpski jezikoslovci, a tome smo dijelom i mi pridonijeli, jer smo često izbjegavali spominjanje same riječi – ćirilica. Razlika između hrvatske ćirilice i srpske ćirilice nije ništa manja nego što je između, npr. srpske i bugarske ćirilice, a katkad u nekom razdoblju i između srpske i ruske ćirilice. Primjerice, hrvatska lapidarna ćirilica, i po broju i po obliku grafema, razlikuje se od svih ćiriličkih sustava te kroz sedam ili pak osam stoljeća pokazuje svoj poseban razvoj. Ćirilica je na zapadnobalkanskom području doživjela poseban razvoj, tj. to je poseban tip grafije tzv. petrificirana dukljansko-bosanska grafija s tragovima utjecaja glagoljske grafije. Činjenica je da je ta grafija od 12. do 15. stoljeća stajala po strani od grafijske i pravopisne evolucije provođene na srpskom području. Osnovna je razlika između hrvatske i srpske ćirilice više u grafiji i pravopisu, a manje u morfologiji slova. Ipak, postoje značajne razlike: prije svega, u hrvatskoj ćirilici rano nestaje svih znakova koji su u to pismo preuzeti iz grčkog pisma ili stare crkvenoslavenske ćirilice«, tumači dr. Šimić pojasnivši da razlike postoje i u oblicima slova.

Tko se može odreći svojih pređa?

»Za razliku od glagoljice, koja je postala pravi zaštitni znak hrvatske kulture, ćirilica je još uvijek prilično zapostavljena«, upozorava dr. Šimić dodajući da »čak ni hrvatska filologija nije tom korpusu poklonila doličnu pažnju.« »Koliko je taj dio naše baštine zanemaren dovoljno govori činjenica da je važna obljetnica – 500 godina od tiskanja prve hrvatske ćirilične knjige Oficij Blažene Djevice Marije i 15 molitava svete Brigite –puno skromnije proslavljena negoli primjerice slične obljetnice glagoljskih inkunabula. Razlog tomu treba tražiti u činjenici da smo ćirilicu već duže vrijeme poistovjećivali sa srpskom pismenošću. Naš je prošlogodišnji znanstveni skup, održan u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u hrvatskoj javnosti popraćen skromno. No, snažno je odjeknuo u srbijanskoj javnosti, a zbog selektivnog je pristupa određenim temama u većini označen kleptomanskim.«

No, kako na kraju razgovora upozorava dr. Šimić: »Ne smijemo zaboraviti da je to važan dio hrvatske kulturne baštine. Kao što ističe prof. dr. Mateo Žagar: ‘Spremni smo potisnuti i dio vlastita bića samo da bismo izbjegli strah od poistovjećivanja s onom kulturom u ime koje se nerijetko negirala naša.’ Ćirilica je naša kulturna i nacionalna baština u trijadi hrvatskih pisama. I glagoljica i latinica i ćirilica podjednako su važne za hrvatsku povijest. Ćirilica pritom nimalo nije puki svjedok policentričnosti hrvatske kulture i usputna knjiška stvar, već je dokaz naših tragova da smo takvi kakvi jesmo jer su brojni naši predci upravo bili ćirilicom zapisivani u maticama koje su do početka 19. stoljeća bili katolička posebnost na našim prostorima. A postavljam protupitanje, tko se može odreći svoje vjere i svojih pređa?«

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li ove godine označen početak kraja skupa elite u Davosu?

Objavljeno

na

Objavio

Svjetski ekonomski forum počinje u sjeni političkih kriza i usporavanja globalnog rasta

Tri tisuće političara i poslovnih ljudi u utorak će se okupiti na otvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom gradu Davosu kako bi raspravljali o rješenjima unatoč odsutnosti nekih od ključnih političkih vođa svijeta.

Prvi govornik na četverodnevnom godišnjem okupljanju koje počinje poslijepodne bit će brazilski “ultradesni” predsjednik Jair Bolsonaro.

To je njegov prvi međunarodni nastup od polaganja prisege početkom siječnja. Iako je “kontroverzni populistički” vođa objavio da planira privatizirati infrastrukturu još je nejasno hoće li se odlučiti za ultraliberalnu ekonomsku politiku.

Brazilac je uskočio na mjesto američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je otkazao dolazak zbog višetjedne blokade rada dijela državne uprave, ministarstava i agencija.

U Davos ove godine neće ni britanska premijerka Theresa May suočena s krizom brexita te francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog višetjednih prosvjeda u zemlji potaknutih povećanjima cijena goriva koji su se pretvorili u pobunu protiv njegove politike.

Zahvaljujući njihovoj odsutnosti interes će se usmjeriti na njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea ili glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.

Usporavanje globalnog rasta, populizam, političke napetosti, trgovinski ratovi i nejasni britanski put izlaska iz Europske unije vodeća su pitanja koja brinu svjetske lidere, prema anketi provedenoj uoči okupljanja u Davosu.

Ovogodišnja službena tema je “Globalizacija 4.0” – vizija povezanog svijeta koja se bavi ekonomskim nejednakostima koje prate globaliziranu trgovinu i proizvodnju.

Uoči Davosa čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetsko gospodarstvo nakon dvije godine solidnog rasta, sada raste sporije nego što se očekivalo, a rizici rastu.

Prema procjenama MMF-a, objavljenima u ponedjeljak uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, globalno gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti 3,5 posto, dok je još u listopadu MMF očekivao rast od 3,7 posto.

„Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalnog gospodarstva zasigurno se povećao”, kazala je Lagarde, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.

Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab uoči ovogodišnjeg okupljanja rekao je da ga je djetinjstvo tijekom Drugog svjetskog rata nadahnulo da izgradi organizaciju koja će svijet učiniti boljim. Njegova zaklada, koja je ugostila mnoge od najmoćnijih, najslavnijih i najbogatijih ljudi svijeta na svom godišnjem okupljanju u Davosu, nesumnjivo je ostavila traga ali veliko je pitanje je li organizacija ostvarila Schwabov proklamirani cilj o tome da će svijet pretvoriti u bolje mjesto.

Negodovanje prokorporativnim karakterom Davosa iz godine u godinu sve je veće, a birači se sve češće zato okreću populističkim liderima.

Jedna od stalnih kritika glasi da su skupovi WEF-a samo stvorili prostor gdje će svijet biznisa među političarima i vladama lobirati za svoje interese, a da to nitko ne vidi.

Stručnjaci ističu da organizacija nudi nešto što nedostaje međunarodnim tijelima: mjesto gdje se šefovi vlada i korporacija mogu sastati i “smisliti dobre ideje” ali ima i problematičnih stvari.

S obzirom na to da deseci šefova država ili vlada svake godine dolaze u Davos, na WEF se može gledati kao na “tijelo bez legalnog mandata za upravljanje svijetom, ali s ambicijom da to čini”, rekla je Adrienne Sorbom, profesorica sa štokholmskog sveučilišta.

(Hina)

 

Donald Trump zbog blokade vlade i zida otkazao put u Davos

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel i Macron će potpisati novi sporazum u obliku proeuropske poruke

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel i Emmanuel Macron potpisat će u utorak novi sporazum o jačanju francusko-njemačkih odnosa kako bi poslali pozitivnu poruku Europskoj uniji, oslabljenoj porastom “nacionalizama”.

Tekst će biti parafiran sredinom dana u Aachenu, u Njemačkoj, četiri mjeseca prije europskih izbora iako izaziva rasprave u Francuskoj, gdje krajnja ljevica i krajnja desnica u njemu vide gubitak nacionalnog suvereniteta i svrstavanje njihove zemlje s Berlinom.

Sporazum o francusko-njemačkoj suradnji i integraciji treba nadopuniti sporazum iz Elizejske palače koji su 1963. potpisali general de Gaulle i Konrad Adenauer, kojim se konkretiziralo francusko-njemačko pomirenje nakon rata.

Sporazum predviđa zajedništvo, usklađenost gospodarskih, vanjskih i politika obrane dviju zemalja, suradnju na prekograničnim regijama i zajedničku parlamentarnu skupštinu od 100 francuskih i njemačkih zastupnika.

“To je važan trenutak da se pokaže da je francusko-njemački par baza koja se može oživjeti u svrhu jačanja europskog projekta”, istaknuo je ured francuskog predsjednika.

“Nikada nismo otišli tako daleko u pogledu zajedničke obrane”, dodali su iz Elizejske palače.

Dvije zemlje će usvojiti odredbu o međusobnoj zaštiti u slučaju agresije, po obrascu predviđenom u sklopu NATO-a. Oni će moći rasporediti zajednička sredstva u slučaju terorističkog napada ili surađivati u velikih vojnim programima, poput njihovih planova za tenkove i borbene zrakoplove.

“Njemačka i Francuska namjeravaju zajedno nastaviti pokretati događaje u Europi”, ocijenila je Merkel u subotu.

Mekrel i Macron će održati govore i zatim sudjelovati na “građanskoj debati” s francuskim i njemačkim studentima.

Potpisivanje tog sporazuma se zbiva dok su oba čelnika oslabljena, Merkel se priprema prepustiti funkciju u jesen 2021., a Macron je suočen s krizom “žutih prsluka”.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

 

 

 

Poruka iz Italije za Macrona: Rađa se nova Europa. Europa žutih prsluka

 

 

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari