Pratite nas

Komentar

Ultimatum ili jamstvo, koalicija ili suradnja?

Objavljeno

na

Ali, kume moj, zar si zaista siguran da ćeš u Saboru biti isti onaj faktor kao i u prošlim izborima, tj. da ćeš sa svojim „Most(ićem)om“ , najprije konstituirati saborsku većinu onda diktirati koja ministarstva preuzeti? Kako li su to čiste ruke mostovih političara!? Čistih li ruku u MUP-u RH od Orepića koji je ostavio 99% Ostojićevog policijskog i inog kadra? Čistih li ruku onomad od zapovjednika policije koja je oklopljena(ratna sprema) na Markovu trgu stjerala invalide domo-vinskog rata u crkvu sv Marka, i samo što nije istim“čistim rukama“ u samoj crkvi ozlijedila invalide, da se nije pred njima , kao arhanđel Mihael, našao pater Ike Mandurić i nekoliko franjevačkih bogoslova. Spriječili su im i vršenje nužde. Gospodine Petrov, tko je ikada iti prozvan za to veliko zlodjelo ili bio kažnjen od Ostojićevih policijajaca ili pak sam Ostojić?

Nikola Bašić

Nikola Bašić

Ni vandali nisu ulazili u crkve kad su se građani skrivali od razbojničke vojske osvajača. O kako li je lako iz tvojih usta potekla ova izreka(rečenica) ili „velika, velika“ misao: “Što se tiče formiranja buduće saborske većine – Most će dosljedno provoditi politiku čisti ruku pa neka se drugi zapitaju imaju li i oni čiste ruke”, kazao je Petrov. I dalje „neprikosnoveni“ mudrac pljušti veleumnošću pred nama neukima: “Nema govora o ultimatumima i ne toleriramo. Ove novine koje su izašle s tim – to nisu naše izjave i mi nemamo veze s tim. U subotu ćemo izaći sa svime i znat ćete o čemu se radi. Mogu reći da se samo radi o jamstvima za političare koji mogu mijenjati Hrvatsku”, kazao je Petrov o medijskim napisima da Most postavlja uvjete za koaliciju. (direktno.hr 31. kolovoza 2016.)

Svojedobno sam pisao o gafovi-ma nekadašnje premijerke Jadranske Kosor, ali ne mogu nazvati gafom da joj je zapovjednik obrane Siska umro u zatvoru pod optužbom (podignuta optužnica) za ratne zločine u domovinskom ratu. Za to je ona trebala biti odmah uhapšena i svi koji su prihvatili predmet optužbe da je zapovjednik obrane ratni zločinac. I sada tvrdim da takvima nije mjesto na slobodi u Hrvatskoj. Petrove, umjesto da ste pokrenuli, a imali ste za to ministre, progone SDP-ovih lopova, od slanja na-ših MIG-ova u Ukrajinu, namještenih predstečajnih nagodba, podizanje optužbi, po prijavama u DORH, protiv ratnih zločinaca od strane agresora, kao što je ona na adresu Vojislava Stanimirovića zbog zločina u Tovarniku i mnogih i sličnih, a one skupljaju prašinu i izgleda da su nadživjele vaše reforme, reforme!

Ni riječi od vas most-ovaca ovo oko događaja na Markovom trgu sa našim braniteljima, među kojima i 100% invalidima odnosno crkvi sv Marka? Nekoć agresori po Vukovaru, a sada su “hrvatski policajci“ te jedan od njih prebija, stanoviti policajac Sabadoš Srbin našeg Darka Pajičića, a od posljedica, Darko, kasnije i preminuo.

Reforme, reforme, reforme, Petrove, a ni R od toga. O kako li su ti čiste ruke na pomisao na nezadovoljenu pravdu u odnosu na obitelj Darka Pajičića!? Ali, Ostojićev kadar je gotovo netaknut, pa su tu ruke ne samo čiste nego nisu ni izvađene iz džepa kad ste se prošetali kroz toliko ugrabljenih ministarstava. O bahate li skromnosti (u prijevodu:  to je vrhunsko licemjerstvo kojeg niste ni svjesni) u vašim mostovim rukama!

No, ne mislim ostati pri ovom konstatiranju činjenica nego u punoj svijesti pozivam Petrova i mostovce da, posebno Grmoju, da se doista dohvate kršćanske poniznosti kako bi mogli stasati u  hrvatskoj politici koja bi donijela dobre promjene.

Nikola Bašić, Vis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: ‘Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde’

Objavljeno

na

Objavio

Kako li je ovo velik i svet čovjek. Govoriti istinu, hrabro i mudro, a opet beskompromisno, pazeći da svaka pohvala bude ljudska, svaka kritika još ljudskija i svaka poruka ispunjena ljubavlju, to je ono što samo čovjek nadahnut dobrom i istinom može činiti, komentirao je Marijan Knezović propovijed željezanskog biskupa Egidija Živkovića na misi zadušnici u Vukovaru u nedjelju 18. studenoga

Kada mi kao pojedinci i narod budemo upola hrabri izložiti se zbog istine i budućnosti kao ovaj sveti čovjek, naši problemi će se moći nabrojati na prste jedne ruke.

Među njima neće biti nepronađenih ratnika i civila, zatvorenih arhiva, osuđenih nevinih ljudi, prevara i lažnih obećanja, materijalizma i mržnje bilo koje vrste. Svaka mu čast!

“Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde.”

Biskup Živković na misi u Vukovaru: Nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari