Pratite nas

Komentar

Zašto ne smijemo priznati presudu tribunala

Objavljeno

na

Oni koji se nakon svega pozivaju na legitimitet haaškog suda – počevši od premijera Andreja Plenkovića nadalje, te svoje teorije mogu okačiti mačku o rep. Postupak je vođen na mafijaški način, podmuklo i razbojnički, protivno svim normama međunarodnog pravnog poretka i s ciljem nasilnog nametanja volje „velikih“.

Ako je to legitimno, onda su oni u pravu.

No, svi znamo i vidimo da je posljednja presuda u predmetu „Prlić i ostali“ vrhunac pravne perverzije i bezočno krivotvorenje činjenica s ciljem brisanja hrvatskoga naroda s njegovih vjekovnih prostora i HRVATSKI JE NAROD NIKAD PRIHVATITI NEĆE.

Hrvatski narod NEĆE PRIHVATITI NEPOSTOJEĆU KOLEKTIVNU KRIVNJU!

To trebaju znati svi koji se pozivaju na „legitimitet“ haaških hohštaplera i prestati im služiti kao pokriće za takve prljave rabote.

Krajnji je čas, gospodo „legitimisti“! Vas su koliko je nama poznato gospodo, na pozicije u vlasti izabrali hrvatski građani a ne bjelosvjetski mešetari, pa izvolite njima polagati račune i izvršite svoju ustavnu obvezu  ZAŠTITE HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI!

I pogledajte istini u oči.

Po čemu je haaško sudište legitimno?

Evo kratke argumentacije – ako je ona uopće i potrebna poslije svega što smo čuli i vidjeli posljednih dana:

 

  • ICTY se nije držao vlastitog Statuta i u hodu je (tijekom samih procesa) donosio ad hoc odluke o primjeni nepostojećih instituta koje je po potrebi ugrađivao u optužnice;

 

  • Institut „udruženog zločinačkog pothvata“ nepoznat je u međunarodnom pravu i nikad ga niti jedan sud nije koristio i takvo što nije sadržano niti u jednom dokumentu UN-a, pa ni u Statutu ICTY-a;

 

  • Institut tzv. objektivne odgovornosti (pri čemu je prošireno shvaćanje zapovjedne odgovornosti do te mjere da se optuženici terete za „nepoduzimanje mjera u cilju sprječavanja zločina za koje su optuženi trebali pretpostaviti da će se dogoditi“) je također nepoznat u međunarodnom pravu i nije korišten ni od jednoga suda u svijetu;

 

  • Izdvojeno mišljenje suca Jeana C. Antonettia na preko 500 stranica negira ključne točke optužnica protiv herceg-bosanske „šestorke“ (u predmetu „Prlić i ostali“) i uz svoj spis je Antonetti priložio brojna dokumenta, analize transkripata i iskaze;

 

  • Kako on tvrdi, „institut UZP-a je nepotrebno primijenjen“, „međunarodni sukob“ na teritoriju B i H nije dokazan, te je očito da tvrdnja u Prvostupanjskoj presudi o tomu kako je „Tuđman htio Banovinu Hrvatsku“ ne stoji;

 

  • Antoneti smatra da najmanji narod u B i H (Hrvati sa 16% udjela u ukupnom stanovništvu) nije mogao nametnuti svoju volju cijeloj državi, te da su zanemarena ofenzivna djelovanja Armije B i H u središnjoj Bosni, pa i ono koje je imalo za cilj izlazak na more;

 

  • Nadalje, u svome spisu sudac tvrdi kako je tužiteljstvo selektivno pristupalo dokaznim materijalima i prihvaćalo samo ono što im je išlo u korist, a sve drugo odbacivalo;

 

  • Antonetti također odbacuje tezu o „agresiji Republike Hrvatske“ na B i H kao potpuno pogrešnu i nedokazanu.

 

Dakle, u svome opsežnom izdvojenom mišljenju, ovaj sudac dokazuje kako su temeljna uporišta optužnica u procesu „Prlić i ostali“ („UZP“, zapovjedna odgovornost, agresija HVO na muslimane, međunarodni sukob, agresija Republike Hrvatske na B i H) neodržive teze koje nemaju nikakvoga činjeničnog opravdanja.

Kad se radi o „UZP“, on se uzima kao gotova činjenica koju nije potrebno niti dokazivati, a isti je slučaj i s „ međunarodnim sukobom“ i „agresijom Republike Hrvatske“ i „etničkim čišćenjem muslimana“ što ga je tobože počinio HVO.

Slobodanu Praljku nije omogućeno pravedno suđenje. Odbijeno je 150 njegovih svjedoka, dok mnogi dokazi nisu prihvaćeni s obrazloženjem kako za to „nije bilo vremena“. Dakle, u procesu koji je trajao 13 i pol godina NIJE BILO VREMENA da se utvrde bitne okolnosti onoga što se navodi u optužnici, niti da se saslušaju svjedoci.

Generalu Slobodanu Praljku zadiralo se i u osobna ljudska prava, jer mu se branilo objavljivanje materijala i knjiga na internetu i naplaćivalo kazne zbog tih sadržaja.

Presuda izrečena 29. studenoga 2017. u predmetu „Prlić i ostali“ ne samo da NIJE LEGITIMNA sa stanovišta međunarodnog prava, nego i iz niz drugih razloga:

 

  1. Ona je protivna svime rezolucijama, deklaracijama i odlukama Savjeta sigurnosti UN-a, Vijeća Europe, OESS-a i drugih međunarodnih institucija koje su Srbiju, Crnu Goru i „JNA“ već 1991/92. definirale kao agresora na prostoru bivše SFRJ i pozvale na obustavu agresije;

 

  1. Ta presuda je protivna samim aktima ICTY-a (prije svega Statutu), te kao takva NEMA I NE MOŽE IMATI LEGALITET NITI LEGITIMITET;

 

  1. Presuda predstavlja čisto PRAVNO NASILJE, ona je politički motivirani akt utemeljen na povijesnim krivotvorinama i u tom smislu u koliziji s međunarodnim pravom, rezolucijama UN-a i drugih međunarodnih institucija i organizacija i činjeničnim stanjem.

 

Pozivanje na „poštivanje međunarodnog poretka“ u ovom slučaju je promašeno, jer poštivanje međunarodnog poretka nije prihvaćanje onoga što mu je protivno, nego obrnuto, onoga što je u skladu s tim poretkom.

Poštivati odluke institucije koja pored međunarodnog prava i temeljnih ljudskih prava optuženika krši vlastite akte, rezolucije same organizacije UN koja ju je utemeljila, pa i Daytonski sporazum na kojemu počiva ustavno uređenje B i H!?

Na tu podmuklu i drsku podmetačinu hohštaplera koji iza kulisa kroje svijet prema svojim interesima protivno svim normama i uzusima civiliziranog društva, može se odgovoriti samo tako što će se njihove nebulozne odluke odbaciti.

Nikako drugačije.

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentar

Marijana Petir: Vladin prijedlog zakona o trgovini smatram pozitivnim korakom – nedjelja je dan za obitelj

Objavljeno

na

Objavio

Bivša hrvatska eurozastupnica Marijana Petir, komentirala je Vladinu najavu prijedloga zakona po kojemu će trgovine moći biti otvorene samo 14 nedjelja u godini.

Za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena, posebno za one koji rade u trgovini, zalagala sam se još kao zastupnica u Hrvatskom saboru kada sam predlagala izmjene Zakona o trgovini (2003. i 2009. godine) kako bi se radnicama/ima osigurala slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme. Izmjene su prihvaćene, no odredbe toga zakona zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni je sud oba puta stavio van snage.

Povod toj mojoj inicijativi bila je činjenica da žene koje rade u trgovinama često rade i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan.

Prijedlog Zakona o trgovini koji je ovih dana najavila Vlada Republike Hrvatske po kojem će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna, smatram pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja ovog pitanja koje je između ostalog i civilizacijsko.

Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge. Europa pa sukladno tome i Hrvatska se danas nalaze pred nekoliko bitnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na našu budućnost, a jedan od tih izazova svakako je i demografski izazov u kojemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.

Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru, dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Očigledno je da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.

Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50% manji promet u odnosu na petak.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela u veljači 2019. godine kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje sam provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na obiteljske i međuljudske odnose, stoga treba potaknuti sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima, komentirala je Marijana Petir na facebooku
#freesunday #slobodnanedjelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Plenković oštro prema Raspudiću: ‘Nisam primijetio da je nekog štedio. Neće sad valjda zaplakati…’

Objavljeno

na

Objavio

Plenković objasnio koja je bit Jandrokovićeve poruke Nini Raspudiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti uručenja ugovora važnih za Grad Zadar. Tom je prilikom odgovarao i na pitanja novinara i komentirao kampanju za predstojeće parlamentarne izbore, koji će se održati 5. srpnja.

Plenković je komentirao reakciju predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, koji je na izjavu Nina Raspudića da ulazi u politiku i da će loviti Jandrokovića, rekao da on ima troje djece s istom ženom.

“Nisam ja primijetio da gospodin, dok je bio u poziciji van politike i kritike, da je štedio bilo koga u politici pa pretpostavljam da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor”, rekao je Plenković, prenosi N1

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni, kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o licemjerstvu, to je bit Jandrokovićeve poruke”, istaknuo je Plenković.

Raspudić u Nu2: ‘Ulazim u politiku’ – Ne želim biti ‘idiot’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori