Pratite nas

‘Obnova’ nacionalno-konzervativnih polazišta

Objavljeno

na

Svojedobno je Tuđmanov HDZ govorio o nužnosti duhovne obnove u Hrvatskoj. Ostalo je uglavnom na riječima. Politika pomirbe, ratne teškoće i prioritet oružane borbe za slobodu zemlje nisu pogodovali kulturnoj borbi, bez koje je duhovna obnova bila nemoguća. Ideološki potomci titoističke diktature samo se malo pritajili, zaogrnuli se plaštem demokracije, kozmopolitizma i ljudskih prava, da bi nakon Tuđmanove smrti ”izašli iz ormara” te, prebojani duginim i drugim ratničkim bojama, navalili na državne jasle i sinekure.

obnova

Danas imamo to što imamo.  Crvenu vlast i još crveniju kulturu. U takvim okolnostima čini se ludošću pokretati časopis i nazvati ga ”Obnovom”, pri čemu se ima u vidu konzervativna, nacionalno osviještena obnova kulture i društva.

A upravo to se usudila skupina mladih ljudi. Ovih dana predstavljen je u prostorijama Matice hrvatske drugi broj tog časopisa. Časopis su predstavili Mirko Paradžik, glavni urednik, Jure Vujić, pročelnik politološkog odjela Matice hrvatske, te povjesničar Miroslav Akmadža, demograf Stjepan Šterc i jezikoslovac Mario Grčević, čiji su intervjui objavljeni u časopisu u okviru teme broja. Tema broja pak bio je identitet, osvijetljen s različitih aspekata, ali uvijek s jasnih nacionalno-konzervativnih polazišta.

Osim politoloških, povijesnih i sličnih tema, časopis ima i umjetnički dodatak, to jest tekstove iz recentne književne prakse. Za sada je taj dio, usudio bih se reći, nešto nedorečeniji i nekonzistentniji od ostalih dijelova časopisa, to jest teško je iz njega izvući neki zajednički poetički nazivnik generacije. Svejedno, sama činjenica da se oko jednog časopisa okupila skupina mladih ljudi, sličnih pogleda na svijet, društvo i kulturu, velika je stvar. Hrvatski se književni i uopće kulturni život u posljednjih šezdesetak godina odvijao uglavnom u znaku pojedinih časopisa, odnosno skupina autora oko njih okupljenih, koje je, osim generacijske bliskosti, karakterizirala stanovita poetička, pa i svjetonazorska bliskost. U tom smislu govorimo o krugovašima, razlogovcima, qurumovcima itd.

”Obnovaši” u prilično opustošenom kulturno-političkom krajoliku Hrvatske imaju priliku, pa i zadaću, oplemeniti i kultivirati taj krajolik. Imaju li za to potencijala, prerano je reći. U svakom slučaju, u Hrvatskoj se potencijal ”lijeve fraze” u tolikoj mjeri istrošio, zapleo u trice i kučine ”subverzivnosti” dotirane državnim i inozemnim novcem, to jest kompromitirao, da se jedino pred obnovljenim konzervativizmom otvaraju kakve-takve revolucionarne perspektive.

Koliko god se sintagma ”konzervativna revolucija” doimala oksimoronom, ona ima smisla ako pod revolucijom počnemo poimati tek preobrazbu koja dotrajale društvene obrasce i odnose moći dokida u korist funkcionalnijih i primjerenijih stvarnom raspoloženju i potrebama neke zajednice.

U tom kontekstu razne društvene inicijative i udruge konzervativne i kršćanske provenijencije doimlju se kudikamo potentnijim, pa i subverzivnijim u odnosu na mainstream, od raznih ”antifašista”, ”anarhista”, ”zelenih”, elgebeteovaca i sličnih. Čini mi se da je i časopis ”Obnova” jedan od znakova takvih društvenih kretanja.

U kontekstu premoćne pobjede konzervativne, domoljubne Hrvatske na izborima za Europski parlament sve izglednijom se čini obnova za koju se zalaže ”Obnova”, a, vjerujem, i istaknuto mjesto ”Obnove” u toj obnovi. Koja nije ništa drugo do ona ista ”duhovna obnova” zazivana još početkom devedesetih.

Stoga ”mladom” časopisu i mladim ljudima oko njega okupljenima treba pružiti potporu i zaželjeti im još mnogo novih brojeva.

 

Damir Pešorda

Što vi mislite o ovoj temi?

Kolumne

Josip Jović: Kotarsko odmjeravanje snaga

Objavljeno

na

Objavio

Izbori za vijeća kotareva (kotar – nekad veći, a danas manji od općina i gradova) i mjesne odbore, koji su održani u Splitu protekle nedjelje, u svakom su slučaju – unatoč činjenici da se izbornom zovu, odazvalo samo 11,5 posto birača – dobar indikator političkog raspoloženja građana, koji se, doduše, ne može preslikati na cijelu zemlju. Usput, osim što služe kao test popularnosti stranaka, stranački izbori u kotarevima i nemaju naročitog smisla.

Bilo bi, naime, sasvim dovoljno i primjereno za mjesnu vlast birati pojedince, a ne liste, i to na nekakvim zborovima građana. Bilo je čak smiješno čitati te velike zamisli pojedinih stranaka o kojima može odlučivati i koje može provoditi samo gradska ili čak državna vlast.

Rezultatima su svi akteri, kobajagi, zadovoljni. Neki zaista, a neki samo hine zadovoljstvo. Zadovoljan, s razlogom, može biti samo HDZ, koji je izvojevao apsolutnu pobjedu u 24 kotara s pomakom od čak 36 posto. Očito, Plenkovićev ples oko štange, iliti oko centra, nije se ovoj stranci nimalo osvetio.

Veliki rezultat može se zahvaliti trima činjenicama. HDZ ima vjerno, nerijetko interesno uvezano, članstvo, koje je uglavnom i izišlo na izbore. Nije imao nikakvu konkurenciju na tzv. desnom političkom spektru. I, možda najvažnije, HDZ ima gradsku vlast na čelu s Androm Krstulovićem Oparom, koja ulijeva poštovanje i respekt u svakom smislu. S njom su dakako povezana i određena očekivanja.

SDP je u odnosu na prošle kotarske i gradske izbore, na kojima se zbog raspada vlastitog sistema, odnosno zbog raspuštanja organizacije, proveo kao bos po trnju, znatno rehabilitirao svoj rejting. Pobijedio je u četiri kotara (Blatine, Gripe, Lučac-Manuš, Trstenik) koja su tradicionalna uporišta ove sranke zbog pretežnog broja stanovnika mentalno naslonjenih na prohujala vremena.

Tu konstataciju dodatno osnažuje činjenica da je u koaliciji sa SDP-om nastupila Nova ljevica. Ako je to točno i ako je to opće stanje, onda će socijaldemokracija u Hrvatskoj imati, na žalost, sve slabiju perspektivu što se budemo udaljavali od sjećanja na bivšu državu. Most nije napravio značajniji iskorak.

On je prvenstveno žrtva snažne propagande usmjerene protiv njega nakon raskida koalicije s HDZ-om, u kojoj je propagandi vodeća stranka uspjela kod dobrog dijela svojih birača stvoriti uvjerenje kako je Most bio taj remetilački faktor vlasti.

A Pametno je napravilo harakiri kad se posvađalo s Bogom, upustivši se u velike svjetonazorske rasprave, i to s pozicije radikalnog liberalizma i još u koaliciji s ekstremnim krilom HNS-a i IDS-om.

Na Žnjanu su, odakle su krenuli, osvojili jedan mandat, ali taj nije pripao Marijani Puljak. Pobjeda dvojice nezavisnih možda upućuje na smjer buduće politike.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

DUJMOVIĆ: Veliki Jakovina ne zna pravo ime generala Kvaternika iz NDH!!!

Objavljeno

na

Objavio

Debakl, ako hoćete, stručno pa i moralno poniženje koje je golom argumentacijom i konzekventnom uporabom logičkog zaključivanja u raspravi na Poligrafu hrvatskog radia izveo dr. Hasanbegović u radio raspravi sa dr. Tvrtkom Jakovinom spada u anale hrvatskih povjesnih rasprava o čemu dakako mediji ustrajno šute.

Dakle, nikad nitko u raspravama lijevih i desnih povjesničarskih pogleda nije do te razine najprije ogolio, razotkrio, a onda svojom argumentacijom doslovno zdrobio i izvrgnuo ruglu kao ovaj puta Hasanbegović Jakovinu.

Od teze da je 22 lipanj u Brezovici bio tek obično “ konzultantsko ladanje” a nikakvo formiranje, najmanje ne prvog antifasistickog odreda u Europi( jer kako onda zvati Poljake kojj se od 1939 bore sa fasizmom? ) do svih drugih tema, Hasanbegovic je vise negoli dominirao tako da Jakovina doslovno niti u jednoj temi nije argumentima nadvladao.

No pravi akademski tuš je uslijedio kad je Hasanbegovic upoznao naciju sa cinjenicom da je Jakovina u jednoj nota bene nagrađenoj povijesnoj knjizi pobrkao imena povijesnih Kvaternika.

Veliki Jakovina ne zna pravo ime generala Kvaternika iz NDH!!!

Da je takav gaf napravio u nekoj knjizi Hasanbegovic mediji bi se iživljavali mjesecima, ovako, naše medijske eskort dame za dobru apanažu šute i o ovoj profesionalnoj sramoti uglednog povjesničara kao sto šute o potpunom debaklu kojj je njihov medijski ljubimac dozivio od medijski sotoniziranog Hasanbegovića.

On je pak strpljjv čovjek koji zna da u utakmici koju igra postoji drugo poluvrijeme, pa produžetci, po potrebi i penali i da ako je samo do argumenata i istine on tu borbu ne moze izgubitii, komentirao je Tihomir Dujmović.

Bujanec: Hasanbegović skršio Jakovinu k’o Hrvatska Argentinu ! Stigao je i na Jazovku…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori