Pratite nas

Postavljeno svih 30 slova na Aleji hrvatske ćirilice

Objavljeno

na

Hrvati su u srednjem vijeku koristili jedan jezik tri pisama: glagoljicu, hrvatsku ćirilicu i latinicu. Ona se upotrebljavala od Boke Kotorske do Istre i od otoka do Save, a nerijetko i preko Save, u Slavoniji. U civilnoj korespodenciji, već u XII. stoljeću, hrvatska ćirilica je nadvladala glagoljicu, tako da se glagoljica od tog vremena upotrebljavala uglavnom u crkvenim krugovima. U XVI. stoljeću, na prostorima koje zauzima današnja Republika Hrvatska, primat je preuzela latinica, te se tako od XVI. pa sve do potkraj XIX. stoljeća hrvatska ćirilica upotrebljava samo na prostoru Bosne i Hercegovine. Zbog toga je fra Mato Mikić 1850. godine naziva bosančicom, a od njega taj naziv preuzima i Ćiro Truhelka.
No, taj pojam niti jeste niti može biti korektan, jer se hrvatska ćirilica nije upotrebljavala samo u Bosni, nego i u Hercegovini, te bi se, slijedom te logike mogla nazvati i hercegovčicom, odnosno humčicom. Zbog toga, zbog cjelokupnog prostora gdje se ona upotrebljavala i zbog povijesnog naziva koji se za nju koristio, jedino korekta i ispravan naziv jeste hrvatska ćirilica. Uostalom, naziv hrvatska ćirilica kao jedino ispravan naziv za to pismo prihvatila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Zašto uopće Aleja hrvatske ćirilice?
Hrvatskom ćirilicom pisani su i slijedeći povijesni dokumenti:

Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, Humačka ploča iz 1198., Povaljska listina na Braču iz 1250. godine, Supetarski ulomak (Središnja Istra) iz XII. stoljeća, Poljički statut koji je imao četiri redakcije od 1322. – 1485. godine, Kočerinska ploča iz 1404. godine itd.

Više slova hrvatske ćirilice nalazi se i na Baščanskoj ploči.

Uopće, prva tiskana knjiga hrvatskom ćirilicom je Dubrovački molitvenik iz 1512. godine.

Prva tiskana knjiga u Bosni i Hercegovini pisana hrvatskom ćirilicom je Nauk krstjanski za narod slovinski fra Matije Divkovića iz 1611. godine. Zbog toga se Divkovića smatra ocem književnosti u Bosni i Hercegovini.

Kočerinska ploča pronađena je kao dio nadgrobnog spomenika srednjovjekovnog plemića Vignja Miloševića na nekropoli Lipovci, nedaleko od Kočerina.
To je najduži srednjovjekovni kameni natpis. U tekstu se nalazi 319 znakova.
Na njoj se prvi put u povijesti spominje ime Kočerin.
Na njoj se, također, spominju kronološkim redom vladanja petorica vladara onodobne Banovine Bosne, a kasnije i Bosanskog Kraljevstva. Pisana je hrvatskom ćirilicom, ili ‘arvackom ćirilicom kako to stoji u dodatku Poljičkog statuta u izdanju iz 1665. godine.
2004. godine manifestacijom pod nazivom 600. obljetnica prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče u Kočerinu je obilježen taj jubilej. U sklopu manifestacije održan je i znanstveni skup pod nazivom Viganj i njegovo doba.
Bio je to praktički prvi poslijeratni znanstveni skup u Bosni i Hercegovini.
Na znanstvenom skup sudjelovalo je šesnaest znanstvenika (od povjesničara, croatista, slavista, književnika, arheologa, filologa do antropologa i teologa; od Zagreba do Beograda i od Zadra do Sarajeva). Radovi su naknadno ukoričeni i objavljeni u zborniku Viganj i njegovo doba.
U to vrijeme i tom prigodom nekropola Lipovci je očišćena od korova i drugog raslinja, Vignjev stećak je obnovljen i restauriran, isklesana je i replika Kočerinske ploče i postavljena u podnožje Vignjeva groba gdje se nekada i nalazio original Kočerinske ploče, te isklesan spomen križ i postavljen nedaleko od stećka po ugledu na križ koji se nalazio na uzglavlju Vignjeva groba a od kojega je dana ostao samo manji donji dio.
Nekropola Lipovci udaljena je oko 1 km od središta mjesta Kočerin tako da ništa nije upućivalo prolaznike i turiste na to da tu, u blizini, postoji tako važan spomenik kulture.
Zbog toga se i došlo na ideju izgradnje Aleje hrvatske ćirilice čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina, te tako na neki način približila magistralnoj cesti Mostar – Split i Mostar – Livno – Bihać.
Udruga Stećak je bila nositelj i implementator projekta uređenja nekropole Lipovci koji je
vrlo uspješno proveden.
Udruga Stećak je nositelj i implementator projekta Aleja hrvatske ćirilice.
Aleja hrvatske ćirilice zamišljena je tako što će se na pet mjesta uzduž lokalne ceste Kočerin – nekropola Lipovci izgraditi pet postaja na kojima će biti postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih, slova hrvatske ćirilice.
Veličina slova je: širina 1 metar, a visina 1,4 metra. Debljina slova je 25 cm.
Površina slova izgleda kao što izgleda ručno klesani kamen.
Vrsta kamena je „rujan“, koji se vadi u kamenolomu Dubint u Kočerinu.
Kameni blokovi su pilani u poduzeću AG Kamen.

U petak, 28. lipnja, uoči Petrovdana, kako je i planirano, postavljena su i zadnja slova na petoj postaji.
U početku je bilo zamišljeno postaviti samo 27 slova, no na kraju je odlučeno postaviti i tri dvostruka slova koja su na svoj način i specifičnost hrvatske ćirilice, a to su ŠT, JA i JE.
Tako, sada se na Aleji hrvatske ćirilice nalazi 30 slova postavljenih na pet postaja.

Na prvoj postaji postavljena su slova: A, B, V, G, D, E.
Na drugoj: Ž, Z, I, K, L, M.
Na trećoj: N. O, Đ,P, R, S.
Na četvrtoj: T, U, H, Č,Ć,C
Na petoj: OT, Š, ŠT, JA, JE,6 – poluglas

Kako bi aleja bila zapravo prava aleje, potrebno je posaditi i drvored.
Jednim dijelom drvored je već posađen, u dvorištu Osnovne škole Kočerin, gdje su i postavljene prve dvije postaje Aleje, a preostali dio drvoreda bit će posađen na jesen, jer uz ovako visoke temperature to je naprosto nemoguće učiniti.
Ono što je još predviđeno projektom, a nije urađeno, jeste; u samom središtu mjesta Kočerin, postaviti sedam kamenih blokova veličine 1 x 2 x 0,25 m u kojima će biti isklesan natpis imena Kočerin, naravno slovima hrvatske ćirilice, no za razliku od ostalih slova natpis imena Kočerin bit će od negativa slova, što znači da će šupljine u kamenim blokovima predstavljati tako stilizirana slova.
Na početna slova „KO“ bit će postavljen još jedan kameni blok, tako da će vanjske linija natpisa zapravo biti lik pročelja kočerinske crkve. Na zvoniku će biti isklesan 10 cm dubok reljef lika svetog Franje.
Time će projekt izgradnje Aleje hrvatske ćirilice u Kočerinu biti potpun.
Autor ideje, autor projekta, voditelj i izvođač projekta je Grgo Mikulić.
Financiranje ovog projekta omogućili su:
Vlada Republike Hrvatske, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Vlada Županije Zapadnohercegovačke, Općina Široki Brijeg i Turistička zajednica ŽZH.
Nakon potpune implementacije ovog projekta i izlaska iz tiska zbornika radova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Hrvatska ćirilična baština kao rezultat znanstvenog skupa koji je održan 26. i 27. studenoga 2012. godine u Zagrebu, a u prigodi obilježavanja 500. obljetnice tiskanja prve knjige na hrvatskoj ćirilici Dubrovačkog molitvenika iz 1512. godine, pokrenut ćemo proces prijave za stavljanje hrvatske ćirilice na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine.
Usporedo tim aktivnostima, pokrenut ćemo i još neke nove projekte koji će se u svakom smislu nadovezivati na ove već implementirane projekte. Naravno, mjesto izvođenja i tih projekata bit će Kočerin.

facebook komentari

Hrvatska

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem o poticanju razvoja istočne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Vlada RH

U Slavonskom Brodu završila je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na koju su osim premijera Andreja Plenkovića, stigli i potpredsjednici Vlade Martina Dalić i Predrag Štromar te mnogi ministri.

Na sjednici su razmatrane mogućnosti poboljšanja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine. Razgovaralo se i o izmjenama zakona o regionalnom razvoju.

“Od posljednjeg sastanka koji je bio prije četiri i pol mjeseca ubrzali smo dinamiku ugovaranja sredstava iz europskih fondova i to za 1,54 milijarde kuna, što znači da je povećano i ubrzano apsorbiranje sredstava EU.

Drugo je da ćemo u dogovoru sa Svjetskom bankom nastojati za iduću financijsku perspektivu imati poseban regionalni operativni program koji bi se odnosio isključivo na ovih pet slavonskih županija čime ćemo dati naglasak da se ovaj dio zemlje koji je po nizu parametara u ovome trenutku najmanje razvijen, podigne i dosegne ne samo druge županije u Hrvatskoj, nego da se podigne i na listi regionalnog razvoja među drugim članicama Europske unije”, kazao je nakon sjednice premijer Plenković.

“Iznos od 350 milijuna kuna koliko je bespovratnih sredstava usmjereno u županije Slavonije i Baranje predstavlja nekih 20-ak posto ukupnih nepovratnih sredstava. Ono što je važno reći da to pokazuje da slavonski gospodarstvenici pokazuju interes i da su najbrži u njihovom korištenju”, kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Premijer Plenković i Vladino izaslanstvo, uoči sjednice Savjeta u Slavonskom Brodu, položili su cvijeće ispred spomen-obilježja “Prekinuto djetinjstvo” za djecu poginulu u Domovinskome ratu.

Nakon sjednice premijer će se sastati s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, a zatim položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomenika poginulim braniteljima. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari