Pratite nas

Gospodarstvo

Za financiranje prve faze gradnje LNG terminala 234 milijuna eura

Objavljeno

na

Vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Procijenjena vrijednost investicije uključuje poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit), čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin što iznosi 60 milijuna eura te sredstva za izvlaštenje, koja su procijenjena na 14 milijuna eura.

Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terninala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.

Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terninala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.

“Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prvenstveno kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju”, istaknuo je Ćorić.

On je u već nekoliko istupa naglašavao kako je LNG terminal strateški projekt koji zaslužuje biti financiran. Smatra da je riječ o strateškom državnom projektu koji je potreban s obzirom da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku.

Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara.

Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi zakupa kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala.

Najavio je nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.

Donesen četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine

Vlada je u srijedu donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove.

Plan sadržava 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine.

Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.

(Hina)

 

Ministar Ćorić: LNG Hrvatska nije više komercijalni projekt, to je strateški projekt

 

 

 

Višnja Starešina: Lustracijski efekt LNG-a na Krku

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Udruga Franak: Banke će morati vratiti 3 milijarde kuna

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Franak održala je konferenciju za medije na kojoj su komentirali presudu Vrhovnog suda prema kojoj su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima.

Podsjećamo, to znači da su banke krive za nezakonito i nepošteno postupanje, a prema presudi Vrhovnog suda dužnici u švicarskim francima mogu tražiti povrat preplaćenog u pojedinačnim sudskim postupcima.

– Čast mi je i zadovoljstvo objaviti da imamo konačnu pobjedu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka koje su iskorištavali hrvatski narod. U tome nam je pomogao naš pravni tim koji su od početka imali vjeru u naš problem. Bez Nicole Kwiatkowski koja je postavila tužbu  i maestralne presude suca Radovana Dobronića ništa ne bi bilo. Nakon toga Trgovački sud i Vrhovni sud krenuli su u smjeru da su banke u pravu, a onda je Ines Bojić napravila vrhunsku tužbu koja je okrenula priču i vratila stvar u pravom smjeru. Želim zahvaliti svim članovima i sucima Vrhovnog suda koji su vratili vjeru u pravnu državu. Pravda je ipak pobijedila – izjavio je Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak

Izjavu o presudi dao je i Goran Aleksić, saborski zastupnik.

– Pobijedili smo. Kad smo krenuli 2011., svi su nam se smijali. Mi smo 2012. godine sjedili kod Nicole i ona je napisala temelje tužbe. Napisali smo tu tužbu zajedno. Pobijedili smo. Sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo i očekujem da do lipnja 2023. godine bude ukupno preko 100 tisuća tužbi – kazao je saborski zastupnik Goran Aleksić koji je naveo kako će Vrhovni sud morati odlučiti jesu li ugovori s valutnim klauzulom CHF-om ništavni.

Udruga Franak proglasila pobjedu nad bankama

Aleksić očekuje odluku u narednih nekoliko mjeseci i kazao je kako će Vrhovni sud morati odlučiti kako će se utvrditi obeštećenje za dužnike.

– Pozivam one koji nisu tužili banke da se učlane u udrugu Franak. Nemojte žuriti s tužbama. Imamo vremena do 2023. godine. Pričekajte da udruga Franak pripremi teren. Nemojte juriti. Imamo vremena. Kao saborski zastupnik nadam se da ću pokušati ishoditi zakonsko rješenje, no sudski postupak je jedini siguran. Zakonsko rješenje ovisi o Vladi Republike Hrvatske – kazao je saborski zastupnik.

Aleksić je kazao kako potvrda da se to mora napraviti dolazi iz direktive 93/13 koja dopušta državi da zakonski riješi problem.

-Ja sam pitao čak Europsku komisiju smije li država donijedi zakonsko rješenje. Dobio sam odgovor da Republika Hrvatska ima pravo donijeti zakonsko rješenje svih obeštećenja u slučaju Frank, te svih onih koji su imali kredite u eurima i kunama. Svi dužnici do 10. siječnja ugovarali su nepoštene, a time i ništavne stope i svi dužnici imaju pravo na obeštećenje. Očekuje nas vruća jesen, čeka nas vrućih nekoliko godina…U te tri godine banke moraju vratiti 3 milijardi zbog zajedničke presude udruge Franak, a možda još 10 milijardi kuna – smatra saborski zastupnik.

Javnosti se obratila i odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja je kazala kako je presuda u korist potrošača i te će banke biti te koje će odlučiti hoće li se nagoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udruga Franak proglasila pobjedu nad bankama

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud presudio da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima, izvijestio je u utorak Vrhovni sud.

Taj je sud izvijestio da je odbio revizije tuženika u predmetu tužitelja Potrošača – Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača, protiv osam domaćih banaka radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača.

Glasnogovornik suda Željko Pajalić istaknuo je da je u presudi izražen pravni zaključak da su te banke “u određeno navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe – ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak (valutna klauzula), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo”.

“Pobijana drugostupanjska presuda je rješenjem djelomično ukinuta (bez vraćanja na ponovni postupak) u dijelu kojim je bankama naloženo da prekinu s opisanim postupanjem jer je o tome već pravomoćno presuđeno.

Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama pozivati na prihvaćene zahtjeve tužitelja u ovom postupku, a sudovi u tim, pojedinačnim postupcima vezani su za ta utvrđenja”, izvijestio je Vrhovni sud. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari