Pratite nas

Gospodarstvo

Za financiranje prve faze gradnje LNG terminala 234 milijuna eura

Objavljeno

na

Vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Procijenjena vrijednost investicije uključuje poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit), čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin što iznosi 60 milijuna eura te sredstva za izvlaštenje, koja su procijenjena na 14 milijuna eura.

Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terninala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.

Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terninala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.

“Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prvenstveno kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju”, istaknuo je Ćorić.

On je u već nekoliko istupa naglašavao kako je LNG terminal strateški projekt koji zaslužuje biti financiran. Smatra da je riječ o strateškom državnom projektu koji je potreban s obzirom da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku.

Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara.

Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi zakupa kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala.

Najavio je nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.

Donesen četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine

Vlada je u srijedu donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove.

Plan sadržava 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine.

Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.

(Hina)

 

Ministar Ćorić: LNG Hrvatska nije više komercijalni projekt, to je strateški projekt

 

 

 

Višnja Starešina: Lustracijski efekt LNG-a na Krku

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Aluminij: za pokretanje pogona Anoda potrebna pomoć vlade FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Za pokretanje proizvodnje u tvornici Anoda u sastavu posrnulog giganta Aluminija iz Mostara bit će potrebna značajnija potpora vlade Federacije BiH i drugih suvlasnika, objavljeno je u utorak nakon sastanka predstavnika radnika, uprave poduzeća i hrvatskih političara iz BiH, koji su najavili i poduzimanje aktivnosti kako bi pomogli radnicima oko reguliranja kreditnih obveza prema bankama.

Prema priopćenju iz Aluminija za pokretanje pogona Ljevaonice nužno je ispuniti niz pretpostavki, od tehničkih do financijskih. Pojašnjavaju kako je za nastavak rada Ljevaonice potreban konkretno angažiranje svih suvlasnika, ponajprije vlade FBiH. FBiH ima udjel od 44 posto, koliko i mali dioničari radnici, dok je vlada RH suvlasnik 12 posto.

Prema navodima iz uprave mostarske kompanije, pogoni u Ljevaonici su očišćeni od tekućeg metala i spremni za ponovno pokretanje.
Jednako je stanje i u tvornici Anoda, dok su najveće štete pričinjene u tvornici Elektrolize, gdje je ostao zarobljen veći dio elektrolitičnih ćelija zbog naglog isključenja električne energije.

Procjenjuje se da se materijal koji je ostao zarobljen unutar ćelija stvrdnuo pa će biti potrebni posebni radovi uz pomoć strojeva zbog njihova čišćenja.

Iz Aluminija su naveli kako je radna skupina koju čine radnici, predstavnici uprave i nadzornog odbora te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović posvećena oživljavanju proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanju radničke populacije.

Razgovaralo se o nastavku skrbi za svih 900 radnika, te pronalaženju načina za premošćivanje aktualne situacije. Pokrenut je niz aktivnosti te ostvarivanja komunikacije s čelnim ljudima komercijalnih banaka i kreditnih organizacija, kako bi iskazali razumijevanje za kreditne i druge obveze koje uposlenici Aluminija imaju.

Mostarski Aluminij isključen je prošloga tjedna s napajanja električne energije zbog golemih dugovanja od 200 milijuna eura koji se ponajviše odnose na dug za utrošak električne energije.

(Hina)

 

Dragan Čović: Oni koji su izvukli milijune iz Aluminija moraju odgovarati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari