Pratite nas

Hrvatska

Nazor: Hrvatski narod pretrpio je velike žrtve u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i srednjoj Bosni

Objavljeno

na

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HM-CDRP) Ante Nazor istaknuo je u srijedu, predstavljajući Izvješće o radu HM-CDR za 2017. u Hrvatskom saboru, da je hrvatski narod u Domovinskom ratu, osim u Hrvatskoj, pretrpio velike žrtve u srednjoj Bosni, no o tome se malo govori i zna.

Nazor je izvijestio da je u Hrvatskoj otkriveno 150 masovnih grobnica žrtava velikosrpske agresije te oko 1200 pojedinačnih grobišta.

Prema podatcima s kojima se raspolaže u srednjoj Bosni oko 1850 hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane ubili su srpske paravojne postrojbe i JNA, a spomeuo je i zločine Armije BiH nad Hrvatima u mjestima Gornjem Vakufu, Uskoplju, Zavidovićima, Bugojnu, Zavidovićima i Vučipolju.

U izradi popis poginulih u Domovinskom ratu, do kraja godine podatci o mjestu stradanja branitelja 

U izradi je popis poginulih u Domovinskom ratu, rekao je Nazor te izrazio nadu da će se do kraja godine znati podatci za svakoga branitelja o mjestu stradavanja kao i broj stradalih u općinama i gradovima u Hrvatskoj.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata do studenog 2017. prikupio je, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva, oko 1050 kutija gradiva, 400 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 250 pozitiva fotografija, 500 digitalnih fotografija, pet digitalnih zemljovida, 160 sati memoarskog gradiva, te 50 kartica teksta memoarskog gradiva.

U izvješću stoji kako je Centar također nastavio ažurirati popis poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te digitalizacijom arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Odjel za arhivsko gradivo Domovinskog rata, uz redovitu djelatnost određenu Zakonom o HM-CDR-u, tijekom godine istraživao je i obrađivao zahtjeve primljene od raznih državnih institucija – Županijska državna odvjetništva RH, MORH, Ministarstvo pravosuđa, Odjeli za ratne zločine MUP-a RH, Odvjetnički timovi osumnjičenih pripadnika HVO-a, itd.

Zbog obujma posla Centar treba više zaposlenika

U izvješću stoji kako, s obzirom na obujam posla, bogatu izdavačku djelatnost te činjenicu da je Centar središnja arhivska i znanstvena ustanova za prikupljanje i zaštitu arhivskog gradiva iz Domovinskog rata te njegovo istraživanje, Centar treba veći broj zaposlenika od sada zaposlenih pa su obavljeni razgovori u mjerodavnom Ministarstvu kulture o mogućem povećanja broja zaposlenika ili suradnika u radu.

U sklopu Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubitci Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje ‘Republike Srpske Krajine – RSK’, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti).

U bazu podataka koja se odnosi na područje pod srpskom okupacijom do studenoga 2017. uneseni su podatci za 7204 smrtno stradale i nestale osobe (od toga broja 873 osobe vode se kao nestale), većinom pripadnika srpskih postrojba (podatci iz dokumenata ‘RSK’ i popisa Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja RH), a u taj broj uračunato je i 524 pripadnika JNA, koji uglavnom nisu imali prebivalište u Hrvatskoj, od kojih je 395 bilo srpske narodnosti.

Od ukupnoga broja, u bazi je 6127 poginulih osoba srpske narodnosti: uz spomenutih 395 pripadnika JNA, upisano je i 3086 pripadnika Srpske vojske Krajine (SVK), MUP-a RSK i srpskih paravojnih postrojba, 1782 civila, dok za 864 poginulih osoba status nije poznat.

Preostalih 1077 smrtno stradalih i nestalih osoba u bazi podataka su nesrpske narodnosti: 821 Hrvat, 78 muslimana/Bošnjaka, 25 Mađara, pet Slovaka, dva Slovenca, jedan Čeh, jedan Nijemac, jedan Rom i 140 ostalih (Albanci, Crnogorci, Makedonci…), te tri osobe nepoznate nacionalnosti.

Istodobno, nastavljeno je ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Hrvatske tijekom Domovinskog rata (podatci iz popisa poginulih branitelja Ministarstva obrane i popisa Ministarstva branitelja), u odnosu na izvješće od prošle godine, popis poginulih branitelja i civila je tijekom ažuriranja nadopunjen podacima dobivenim iz dokumentacije DORH-a.

Konačni podatci moći će se dobiti tek nakon što Ministarstvo uprave (kroz matice rođenih i umrlih), s čijim dužnosnicima je već razgovarano, provjeri i nadopuni podatke iz baze podataka s civilnim žrtvama, ističe se u Izvješću.

U raspravi je SDP-ov zastupnik Nenad Stazić rekao kako su na Bleiburgu “pobijene babe” što je izazvalo replike i osude drugih zastupnika, među kojima i Mire Bulja (Most) koji je to osudio, rekavši da su pobijeni bez suđenja, na što je Stazić uzvratio da ni u Jasenovcu nije bilo suđenja, kao ni u Glini gdje su ljudi zapaljeni u crkvi.

Željko Raguž (Klub HDZ) rekao je kako je Izvješće sistematiziran i pregledan dokument te je zahvalio ravnatelju Nazoru što je naglasio potrebu istraživanja zločina u BiH.

(Hina)

 

Ante Nazor: Rat se vodio zbog toga da svi Srbi žive u istoj državi, da to obuhvati velik dio Hrvatske i gotovo cijelu BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Izvukla sam Hrvatsku iz regiona

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak na predstavljanju svog izbornog programa za novi mandat pod sloganom “Hrvatska zna i mora bolje” kako želi da “nastavimo graditi Hrvatsku kakvu želimo i zaslužujemo”.

Grabar-Kitarović, čiji je program podijeljen na sedam područja (hrvatski razvoj, hrvatski identitet, hrvatska odlučnost, hrvatska pravednost, hrvatska demokracija, hrvatska sigurnost i hrvatski optimizam), istaknula je kako je to program u koji je ugrađena i baština prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te sve ono što se do sada postiglo.

Rezultati u pet godina mandata

“Ovo je program koji će izazovi budućnosti nadopunjavati. Vjerujem kako ste u njemu prepoznali znanje, optimizam, snagu i odlučnost da zajedno nastavimo graditi samouvjerenu i ponosnu Hrvatsku. Stojim stoga danas ovdje pred vama, jer znam, kao što i Hrvatska zna, da o nama samima ovisi kakvu ćemo Hrvatsku graditi i što ćemo ostaviti svojoj djeci”, naglasila je.

Pozvala je na nastavak zajedničke izgradnje Hrvatske “koju želimo i zaslužujemo”. Prije svega vjerujmo u sebe, jer znamo, hoćemo i možemo. Pokažimo da Hrvatska zna i što sve Hrvatska zna”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Podsjetivši na rezultate u pet godina mandata (zalaganje za  fiskalnu decentralizaciju, rješavanje problema blokiranih građana, rješavanje problema zagađenog zraka u Slavonskom Brodu, smanjivanje troškova njezina Ureda, rad na brendiranju Hrvatske i sl.), ustvrdila je kako je u Hrvatskoj uoči njezine izborne pobjede vladalo ozračje pesimizma, malodušja i bezidejnosti.

“Vladalo je ozračje kako se ništa ne može napraviti, kako promjena nije moguća. Bilo je to stanje zapuštenosti, društvene apatije. Hrvatska je u mnogočemu kaskala i bila na dnu ljestvica pozitivnih pokazatelja u Europi. Vlada koja nas je zadužila preko 70 milijardi kuna, povećani PDV, predstečajne nagodbe, katastrofalni rejting, bahato i arogantno vođenje države u propast. Je li to ono što je normalno? Možda, ali samo onima koji se usude reći kako je Hrvatska slučajna država”, rekla je Grabar-Kitarović.

To ne smijemo i nećemo dopustiti, jer Hrvatska zna istinu, zna tko je za to bio odgovoran, poručila je.

Izvukla Hrvatsku iz “regiona”

Izvukla sam Hrvatsku iz “regiona”, danas je ugled Hrvatske veći nego ikad prije, ustvrdila je Grabar-Kitarović dodavši kako je to isto rekao i premijer Andrej Plenković, koji je tome osobno osvjedočio.

Upozorivši kako su sada vremena zahtjevna te se množe izazovi na koje se može odgovoriti samo odgovornom politikom i jasnim vodstvom, Grabar-Kitarović je naglasila da “nemamo vremena za površni populizam i olako shvaćanje upravljanja politikama”.

Stoga, pitanje “sad ili nikad” nije i ne može biti pitanje 2019. godine, to je bila poruka početka devedesetih, kad smo odlučivali o sudbini hrvatskoga naroda i države, ocijenila je.

Smatra da to danas može biti isključivo pitanje ozbiljnog shvaćanja demografskih problema, na koje je upozoravala prije svih drugih jer je svjesna kako je to ključno pitanje hrvatske opstojnosti.

Istaknuvši kako njezin program kroz sedam točaka adresira probleme pred nama, rekla je kako će se zalagati za porezno rasterećenje hrvatskih obitelji i poduzetnika, s posebnim naglaskom na smanjenje troškova rada. Također, predložit će stručnu raspravu o fleksibilizaciji radnog vremena.

Obitelj kao jezgra hrvatskog društva

Obitelj i njezina stabilnost moraju biti u središtu, stoga će predsjednica ustrajati u implementaciji integralnog niza mjera za osnaživanje obitelji kao jezgre hrvatskog društva.

Također, zalagat će se za očuvanje hrvatskog jezika, borit će se za očuvanje političkog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH, kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda.

Naglasila je i da će tražiti snažniji angažman za povratak preostale kulturne baštine ukradene za Domovinskog rata te povratak sve arhivske građe iz srbijanskih arhiva.

Osim toga, nastavit će aktivno raditi na rješavanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata poručivši kako će nastojati da to bude glavno pitanje za napredak pregovora o članstvu Srbije u EU-u.

Za povećanje broja preferencijskih glasova

Grabar-Kitarović je obećala i da će nastaviti s rješavanjem problema blokiranih građana, zauzimati se za pojačanu edukaciju mladih, kao i obranu ravnopravnosti žena.

Govoreći o političkom sustavu, najavila je da će se založiti za povećanje broja preferencijskih glasova na izborima, te da podržava načelo da se građani o važnim pitanjima mogu izjasniti referendumom.

Grabar-Kitarović svoj program predstavila je u punom kongresnom centru u zagrebačkom Velesajmu u nazočnosti svog supruga Jakova, premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, aktualnih ministara i HDZ-ovih saborskih zastupnika, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i simpatizera iz javnog i političkog života. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 28. obljetnica stradanja Bogdanovaca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima i civilima u Bogdanovcima su u nedjelju državna i vojna izaslanstva, izaslanstva lokalnih vlasti, braniteljske i stradalničke udruge te suborci, rodbina i prijatelji obilježili 28. obljetnicu stradanja tog sela.

Tijekom tromjesečne obrane Bogdanovaca od višestruko nadmoćnijeg srbijanskog agresora, sela koje je tzv. „kukuruznim putem“ povezivalo Vukovar sa slobodnim hrvatskim teritorijem, poginulo je 133 branitelja i civila, a za 14 ih se još traga.

„Ove se selo u zajedništvu branilo, čuvalo i jedini put prema Vukovaru u okruženju“, rekao je bogdanovački načelnik Marko Barun, istaknuvši golem doprinos mještana sela, ondašnjega Zbora narodne garde i HOS-a i napore tijekom tromjesečne opsade.

„Ovdje je izgubljeno 133 života od kojih su 89 mještani sela, među njima sedmero pripadnika albanske nacionalne manjine, a s ponosom govorim o njima jer su bili dio nas, smatrajući da je ovo njihova država“, rekao je Barun dodavši da za zločine u Bogdanovcima još nitko nije odgovarao.

Izaslanik predsjednice Republike Ante Deur rekao je da se i ove jeseni redaju tužne obljetnice u selima vukovarsko-srijemskog kraja, danas i 28. obljetnice okupacije Bogdanovaca.

„Sjećamo se boli i krika, ali i snage i ljubavi koja se u tim trenutcima davala Hrvatskoj“, rekao je Deur istaknuvši obvezu iskazivanja poštovanja prema žrtvama ali i dužnost prenošenja istine o Domovinskom ratu na mlade naraštaje.

Obljetnice stradanja Bogdanovaca prisjetio se i tadašnji zapovjednik obrane Ivan Matković – Lasta istaknuvši da ovih dana „…oživljavaju one slike stradanja, katastrofa, slike prijatelja, znanih i neznanih, slike ljudi koji su samo prolazili kroz Bogdanovce i nema pedlja u selu gdje se ne bi mogao staviti križ“.

U mjesnoj crkvi sv. Leopolda Mandića za sve poginule, ubijene i nestale branitelje i civile u Bogdanovcima služena je misa zadušnica.

Uz 28. obljetnicu okupacije Bogdanovaca obilježen je i Dan poginulih branitelja Albanaca u Domovinskom ratu u kojem je oružjem Hrvatsku branilo više od 2.500 pripadnika albanskog naroda. (Hina)

 

10. studenoga 1991. Bogdanovci – pad štita Vukovara značio je početak kraja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari